Žrtve ratne torture u Republici Srpskoj će po prvi put biti uključene u javni poziv za banjsku rehabilitaciju
Organizacije TRIAL International, Fondacija „Udružene žene“ i Fondacija „Lara“ pozdravljaju Odluku Vlade Republike Srpske kojom je data saglasnost za raspisivanje Projekta banjske rehabilitacije za ratne vojne invalide, članove porodica poginulih boraca Odbrambeno – otadžbinskog rata i, po prvi put, žrtve ratne torture u Republici Srpskoj. Iako Zakon o zaštiti žrtava ratne torture predviđa ovo pravo za pojedince sa ostvarenim statusom, nijedan do sada raspisani javni poziv nije uključivao ovu kategoriju.
Raspisivanje javnog poziva rezultat je zalaganja TRIAL International-a i partnerskih organizacija, Fondacije „Udružene žene“ i Fondacije „Lara“, kao i rada predstavnika institucija i međunarodnih organizacija. Evropska unija je bila aktivni zagovarač implementacije ovog prava kao jednog u nizu koraka koje vlasti trebaju poduzeti kako bi obezbijedili realizaciju ključnog prioriteta u procesu evropskih integracija koji se odnosi unapređenje okruženja pogodnog za pomirenje a sve u cilju obezbjeđivanja reparativnih mjera za žrtve ratnih zločina.
Adrijana Hanušić Bećirović, viša pravna savjetnica organizacije TRIAL International, pozdravila je ovaj veoma značajan iskorak za osobe sa priznatim statusom žrtve ratne torture u Republici Srpskoj, prvenstveno preživjele ratnog silovanja. „Prije tri godine, žrtve su u razgovorima s nama i drugim pružateljima podrške počele sve intenzivnije artikulisati potrebu za banjskom rehabilitacijom, obzirom na to da višestruke posljedice koje već decenijama trpe zbog pretrpljene torture starenjem postaju sve izraženije. Republika Srpska je na ovaj način učinila značajan iskorak u regionu, te se nadamo da će i Federacija BiH koja je ovo pravo, u odgovoru na naše zahtjeve, predvidjela u nedavno usvojenom zakonu, bez odlaganja osigurati implementaciju u praksi i za civilne žrtve rata u Federaciji BiH.“
Ministarstvo boračko-invalidske zaštite Republike Srpske je za Projekat banjske rehabilitacije ove godine izdvojilo 500,000 КМ. Gorica Ivić, izvršna direktorica Fondacije „Udružene žene“ iz Banja Luke pohvalila je ovu odluku: „Nadamo se da će žrtve imati priliku da kontinuirano koriste ovo pravo bez dodatnih administrativnih prepreka te da će status biti dovoljan osnov za korištenje rehabilitacije u zdravstvenim ustanovama koje pored medicinskih usluga nude i i psihosocijalnu podršku od strane stručnih lica koji su senzibilisani za trauma orijentisan rad.“
Potreba za banjskom rehabilitacijom za žrtve ratne torture naglašena je i na nedavno održanim događajima u Banjoj Luci i Bijeljini, prilikom kojih je predstavljena i Analiza „Izazovi u implementaciji Zakona o zaštiti žrtava ratne torture Republike Srpske“. Zagovaranje za unaprijeđenje implementacije aktivno je počelo inicijativom TRIAL International-a i partnerskih organizacija još u oktobru 2022. godine. Pored banjske rehabilitacije, inicijativa se fokusirala i na produženje ili ukidanje roka za sticanje statusa žrtve ratne torture.
Radmila Žigić iz Fondacije „Lara“ takođe je pozdravila odluku Vlade RS: “Nadamo se da će pristup pravimo da se ostvaruje bez komplikovanih administrativnih procedura. Takođe, nismo još
izgubili vjeru da će naša zakonodavna i izvršna vlast prepoznati potrebu da se produži rok za podnošenje zahtjeva za ostvarivanje statusa i prava za brojne žrtve ratnog seksualnog nasilja i drugih oblika torture koje ova prava još nisu tražile i očekujemo da će izmjene Zakona o zaštiti žrtava ratne torture ući u agendu rada vlasti u Republici Srpskoj u 2024. godini.”
Aktivnosti ka adresiranju ovih važnih potreba za preživjele podržala je Vlada Ujedinjenog Kraljevstva.
PREŽIVJELE RATNOG SEKSUALNOG NASILJA PONOVO TRAŽE PRAVDU PRED UN KOMITETOM PROTIV TORTURE
TRIAL International je pokrenuo novi postupak pred UN Komitetom protiv torture u grupnoj predstavci za četiri preživjele ratnog seksualnog nasilja, kojima nije isplaćena dosuđena odšteta za pretrpljenu traumu, a koje zbog primjene zastarnih rokova nemaju mogućnost da potražuju odštetu od države Bosne i Hercegovine ili eniteta kojeg smatraju odgovornim. S druge strane, u BiH trenutno ne postoji efikasno reparativno rješenje za slučajeve u kojima počinilac zločina nije u mogućnosti da isplati naknadu za nematerijalnu štetu, što upućuje na postojanje sistemskog problema.
„Primjenjivo zakonodavstvo u BiH ne osigurava alternativna rješenja, odnosno sankcije za počinitelje koji nisu u mogućnosti da isplate preživjelima dodijeljenu naknadu štete. U ovakvim situacijama, svakako da država Bosna i Hercegovina treba poduzeti proaktivne i odlučne korake kako bi osigurala da preživjeli/e ratnog seksualnog nasilja, ali i žrtve drugih oblika ratne torture ostvare mjere reparacije koje zasigurno zaslužuju“, obrazložila je Ajna Mahmić, pravna koordinatorica TRIAL International Ureda u BiH.
U potrazi za pravdom nakon okončanja krivičnih postupaka protiv počinitelja zločina u kojima nije dosuđen imovinskopravni zahtjev, žrtve su upućivane na parnične postupke kako bi ostvarile pravo na naknadu nematerijalne štete.
„Mnoge preživjele su se našle pod dodatnim pritiskom, a naročito žrtve ratnog seksualnog nasilja budući da podnošenje zahtjeva za naknadu štete u parničnom postupku može značitii i otkrivanje identiteta“, ističe Samra Čardaković, pravna savjetnica TRIAL International ureda u BiH
U nedostatku državnog reparativnog mehanizma, u situacijama kada izvršne postupke za naplatu nematerijalne štete nije moguće sprovesti zbog stvarne ili prividne nesloventnosti počinitelja a tužbeni zahtjevi protiv države Bosne i Hercegovine i entiteta bivaju odbijeni zbog primjene zastarnih rokova, jedino rješenje preostalo preživjelima jeste obraćanje međunarodnim tijelima za zaštitu ljudskih prava.
„U tom pogledu, i Evropski sud za ljudska prava je, slično domaćim sudskim instancama, već zauzeo restriktivan stav u pogledu tumačenja ovih tužbenih zahtjeva koji mahom ostaju odbijeni stoga obraćanje UN mehanizmima poput UN Komiteta protiv torture predstavlja jedini preostali djelotvoran pravni lijek“, dodaje Mahmić.
Iako je UN Komitet protiv torture još 2019. godine donio odluku u kojoj zahtjeva od Bosne i Hercegovine da, između ostalog, uspostavi efikasan reparativni mehanizam na državnom nivou, do implementacije te odluke nije došlo ni nakon četiri godine. Potrebno je da predstavnici vlasti uspostave efikasan i sveobuhvatan reparativni okvir koji će osigurati jednak nivo zaštite prava, jednake beneficije i jednake kriterije za pristup pravima svih žrtava ratne torture, na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, a koji mora biti prilagođen njihovoj situaciji i potrebama.
Više o temi u videu:
POZIV ZA FACILITATORA/ICU ZA PROGRAMSKO PLANIRANJE
CILJ: Programski plan/okvir za naredne dvije godine (2024 i 2025) za TRIAL International ured u BiH
Naziv: Facilitator/ica za programsko planiranje
Početak angažmana: 18.09.2023. godine
Krajnji rok za realizaciju: 02.10.2023. godine
Pozadina
TRIAL International je organizacija koja se bori protiv nekažnjivosti počinitelja najtežih međunarodnih zločina i podržava žrtve u njihovoj borbi za pravdu. Fokus rada TRIAL International ureda u BiH je na borbi protiv nekažnjivosti i promociji tranzicijske pravde, čime se nastoje unaprijediti prava žrtava ratnih zločina. Za više informacija posjetititi http://trial.ba, https://trialinternational.org
Ciljevi
Generalni cilj angažovanja facilitatora/ice jeste pružanje podrške prilikom timskog planiranja, razvijanje i izrada dvogodišnjeg programskog plana TRIAL International ureda u BiH, a oslanjajući se na već postojeći strateški plan organizacije TRIAL International za period 2021-2024.
Područje posla facilitatora/ice uključivat će:
- Facilitiranje interne radionice, pomaganje u zajedničkom razvijanju dvogodišnjeg programskog plana i zacrtanih ciljeva koji se žele postići;
- Vođenje timskog planiranja, koje uključuje diskusije o budućim aktivnostima i načinu djelovanja, uključujući identifikovanje i ublažavanje rizika,te procjene mogućnosti realizacije programskih aktivnosti;
- Izrada dokumenta koji će služiti kao programski plan TRIAL International uredu u BiH u navedenom periodu;
TRIAL International će biti zadužen za:
- Organizovanje mjesta održavanja radionice;
- Ustupanje tehničkih resursa i dodatnih postojećih strateških dokumenata organizacije;
Proizvodi;
- Dokument novog programskog plana (2024 i 2025)
Vremenski okvir i rokovi:
Angažman treba započeti 18.09.2023. a završiti najkasnije 02.10.2023.
Potrebne vještine:
- Najmanje pet godina iskustva u facilitiranju i izradi strateških i programskih planova za međunarodne organizacije i/ili organizacije civilnog društva;
- Poznavanje konteksta u kojem djeluju organizacije civilnog društva u Bosni i Hercegovini, a koje se bave zaštitom ljudskih prava;
- Poznavanje tema vezanih za procese tranzicijske pravde i suočavanja sa prošlošću će se smatrati prednošću;
- Dokazane vještine komunikacije i facilitiranja;
- Poželjna odgovarajuća univerzitetska diploma;
- Poznavanje postojećeg zakonskog, institucionalnog i administrativnog uređenja Bosne i Hercegovine, a koje se odnose na pitanja kojima se bavi TRIAL International;
- Poznavanje pravnog i društvenog okvira za rad civilnog društva u BiH;
- Potpuno radno poznavanje B/H/S jezika i engleskog jezika.
Uz prijavu potrebno je priložiti sljedeće dokumente:
- CV (životopis) u kojem je opisano obrazovanje i relevantno radno iskustvo, uključujući reference na dosadašnjim sličnim angažmanima;
- Pisanu dokumetaciju koja dokazuje prethodno iskustvo u izradi sličnih dokumenata.
- Kratak prijedlog metodologije i pristupa radu.
Molimo Vas da Vašu ponudu dostavite do ponedjeljka 21.08.2023. godine, na e-mail adresu bh@trialinternational.org.
Prekid institucionalne tišine o preživjelima ratnog seksualnog nasilja i djece rođene zbog rata
Autorka teksta: Marija Arnautović
Tekst nastao u saradnji sa TRIAL International-om.
“Naša prava treba da budu posložena i da budu prihvaćena. Ne tražimo previše. Mislim da smo skromni u svojim zahtjevima”, kaže, nakon što je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (BiH) usvojila Nacrt zakona o zaštiti civilnih žrtava rata, Midheta Kaloper predsjednica Udruženja žrtava rata Foča ‘92-’95.
Nacrtom zakona, koji je poslat u parlamentarnu proceduru, uređena su prava za žene žrtve ratnog silovanja, a djeca rođena iz čina ratnog seksualnog nasilja prepoznata su kao posebna kategorija civilnih žrtava rata. Ukoliko Parlament Federacije BiH usvoji Nacrt, oni će na osnovu tog statusa biti u mogućnosti da ostvaruju određena prava predviđena tim zakonom.
Žene žrtve ratnog silovanja će ukoliko Nacrt zakona bude usvojen u Parlamentu Federacije BiH, između ostalog, steći prednost kada je riječ o ostvarivanju prava na zdravstvenu zaštitu, dobiti pravo na banjsko-klimatsko liječenje, pokrivanje troškova sahrane. Pored toga što se djeci rođenoj iz čina ratnog silovanja, prvi put priznaje status civilne žrtve rata, Nacrt zakona reguliše i prednost i prioritet u obrazovanju, te pravo na besplatno školovanje.
Za žrtve, one koji su preživjeli neke od najtežih oblika ratnog zlostavljanja, veoma je važno što će nakon toliko godina civilne žrtve rata imati jedinstven Zakon na nivou Federacije BiH. Svoja prava do sada su ostvarivali kroz Zakon o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom.
“Predugo smo čekali, ali kada su u pitanju dobre stvari, lijepe stvari nikada nije kasno”, dodaje Midheta Kaloper. Ono što je jako bitno, kako objašnjava, je da se kada zakon bude donešen njegova prateća prava koja će biti definisana maksimalno koriste i da žene žrtve ratnog silovanja i djeca rođena iz tog čina imaju prava da koriste ta prava.
“Prvi put je banjsko liječenje predloženo da bude, što je jako važno za sve nas. Druga stvar da se pravo o stambenom zbrinjavanju primjenjuje, jer je jako puno, nažalost, te populacije koja još uvijek nije riješila svoje stambeno pitanje. Između ostaloga i pravo na sahranu i dženazu, jer mi smo svjesni da biološki sat kuca da ćemo jednog dana otići sa ovoga svijeta, a puno je članica koje se nisu ostvarile u ulozi roditelja i koje nemaju bližih članova porodice koji bi se pobrinuli za sve to”, kaže ona.
U Udruženju Zaboravljena djeca rata (ZDR) navode da je značajno što civilne žrtve rata imaju svoj vlastiti zakon, a da se poseban značaj usvajanja Nacrta Zakona o zaštiti civilnih žrtava rata u FBiH ogleda u tome što su, nakon 30 godina pravne nevidljivnosti, djeca rođena iz čina ratnog seksualnog nasilja prepoznata kao posebna kategorija civilnih žrtava rata.
Revolucionaran korak
Pravna egzistencija djece rođene iz čina ratnog seksualnog nasilja u vidu zakona, kako kažu u Udruženju ZDR, jeste revolucionaran korak kojeg su zakonodavni organi Federacije Bosne i Hercegovine napravili.
„Djeca rođena iz čina ratnog silovanja, prema ovom Nacrtu, jesu određena kao posebna kategorija civilnih žrtava rata. Međutim, kada se pažnja posveti suštini ovih odredaba, vidimo da je implementacija ovog zakona, u dijelu koji se odnosi na prava djece rođene iz čina ratnog silovanja, delegirana na kantonalne organe vlasti. Iako to predstavlja potencijalni rizik da pravna prepoznatljivost djece rođene kao posljedica rata ostane samo simboličnog karaktera, usvajanje Nacrta Zakona o zaštiti civilnih žrtava rata FBiH predstavlja važnu prekretnicu u životima ove kategorije društva“, kažu oni.
To je, kako dodaju, posebno značajno što se kroz ovaj zakon, ne daje samo pravno priznanje postojanja ove kategorije društva, već se bosanskohercegovačkom društvu stavlja na znanje da je neophodno uvažiti njihovo postojanje kako bi se približili idealu društva jednakih vrijednosti.
Esma Palić iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike na pitanje koliko je usvajenje ovog zakona potrebno u društvenom kontekstu kaže da nema ozdravljenja društva dok se ljudima ne prizna njihova patnja, njihovo stradanje i dok se ljudi moraju boriti za svoju istinu.
“Dakle, ne možete vi doći do ozdravljenja društva dok se mi ubjeđujemo je li neko preživio, je li to što je preživio teško, je li to što je preživio zaslužuje ljudsko poštovanje, priznavanje i uvažavanje. Nema ozdravljenja ovog društva dok se svačija patnja ne prizna”, objašnjava ona.
Posebnu patnju su, kako kaže, preživjele žrtve silovanja i seksualnog zlostavljanja u ratu i od svih ranjivih kategorija, ta grupa građana/ki su najranjiviji dio društva naročto zbog činjenice što su tu osobe koje su prošle tako teška stradanja, a društvo ne prihvata da su oni žrtve već naprosto moraju da ostanu u svijetu svoje traume.
“Zato je važno da otvaramo ovu priču, da priznamo žrtvu koju su podnijele te naše sugrađanke i sugrađani koji su preživjeli najteža stradanja da bi oni mogli jednostavno da se osjećaju priznatim članovima u društvu”, objašnjava Palić.
Nacrt Zakona o civilnim žrtvama rata Federacije BiH, prema riječima pravne savjetnice organizacije TRIAL International, Ajne Mahmić, donosi mogućnost za unaprjeđenje prava, ali i za prepoznavanje novih kategorija koje su dugo bile nevidljive u bh. društvu. Dosadašnja prava preživjelih ratnog seksualnog nasilja, dodaje ona, nisu odražavala njihove stvarne potrebe, a značaj ovog Nacrta leži upravo u činjenici da su preživjeli dali doprinos za izradu novog zakonskog okvira.
„Organizacija TRIAL International je također učestvovala u izradi Nacrta kroz dostavljanje prijedloga koji su izrađeni u konsultacijama sa preživjelima i drugim organizacijama civilnog društva, a koji su se oslanjali na nalaze Studije o mogućnostima ostvarivanja reparacija za žrtve ratnog seksualnog nasilja u BiH. Ova Studija, koju je izradio TRIAL International, objavljena je 2022. godine i realizovana uz direktnu saradnju sa preživjelima“, navodi Mahmić.
Federalni ministar Adnan Delić je, dodaje ona, kroz svoje izjave pružio podršku žrtvama i preživjelima, stoga nam drago je što je resorno Ministarstvo prepoznalo značaj ovog Zakona i uvažilo određene prijedloge TRIAL International-a, ali i drugih predlagača.
“Ovaj zakon je jedinstven jer prvi put uvodi u pravo djecu rođenu iz čina ratnog seksualnog nasilja, što konačno znači i institucionalni prekid tišine te šalje poruku da nisu sami u društvu”, kazao je Adnan Delić, ministar rada i socijalne politike Federacije BiH, novinarima u Sarajevu, 21 juna kada je Vlada utvrdila Nacrt zakona.
Lex specialis
Nacrt zakona o zaštiti civilnih žrtva rata ima, kaže Esma Plić, dvije značajne koristi. Prva je da se njim prvi put unaprijeđuju prava civilnih žrtava rata, prvenstveno osoba koje su preživjele ratno seksualno zlostavljanje i silovanje tokom rata u BiH, da se njim kao civilne žrtve rata uvode djeca koja su rođena iz čina ratnog silovanja, te da se za ovu populaciju određuju prava, što predstavlja značajan iskorak u postojećem zakonskom okviru i u postojećem pristupu zaštiti civilne žrtava rata.
“Drugi značajan je doprinos izmjena ovog zakona ogleda se u činjenici da je zaštita civilnih žrtava rata do sada provođena u okviru jednog izuzetno složenog i velikog zakona – Zakona o osnovama socijalnih zaštite i zašte civilne žrtava rata i zašte parodice sa djecom koji obuhvata sve socijalne kategorije”, kaže ona.
Zakon kojim je do sada bila obuhvaćena ova grupa građana/ki jako je složen, doživio je velike izmjene i koji je, kako kaže Palić, uslijed svega toga bio teško primjenljiv u praksi. Svi ti problemi, posebnim zakonom, koji je pored ostalog i jedinstven u svijetu, biće riješeni.
“Donosimo poseban zakon zaštiti civilnih žrtava rata koji će biti jasan, precizan i puno lakše primjenljiv s jedne strane, a s druge strane imamo situaciju da ovim zakonom popravljamo i napređujemo prava i obim zaštite i sami pristup u zaštiti civilnih žrtava rata od toga da se uvodi određena grupa korisnika, što sam rekla to su djeca koja su rođene iz čina ratnog silovanja, da se unapređuju prava porodica poginulih civilnih žrtava rata, da se unapređuju prava samih civilnih žrtava rata, ali isto tako i da imamo tu jednu precizniju odredbu za koje namjene se ova sredstva osiguravaju, gdje smo se osvrnuili na obavezu države da ove naknade predstavljaju jedan dio reparacije države i zaštitu koju su žrtve preživjele”, objašnjava ona.
U Udruženju Zaboravljena djeca rata očekuju razumijevanje zastupnika za ponuđena rješenja i napore koji su uloženi od strane nevladinog sektora i stručnjaka. Napominju da zaštita civilnih žrtava rata nije od važnosti samo za tu kategoriju, već i za društvo u cjelini, a da su ovakvi normativi krucijalni za obezbjeđenje sistema u kojem sva lica uživaju jednaku zaštitu i prilike, što je zagarantovano najvišim pravnim aktima države.
„Vjerujemo da zastupnici federalnog parlamenta imaju volju za prepoznavanjem nužnosti rješavanja ovakvih društvenih i pravnih izazova, te da su spremni preuzeti odgovornost glede obezbjeđenja osnovnih ljudskih prava. Nadamo se da ćemo zajedničkim snagama uspjeti postaviti kvalitetan pravni i politički presedan za druge države u svijetu, te na taj način obezbijediti da se diskriminacija ovakvog tipa ne dešava kako u našem, tako i u drugim postkonfliktnim društvima“, navode u ovom Udruženju.
Saliha Đuderija iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH navodi da se još ne zna kako će Nacrt zakona proći u Parlamentu Federacije, no da on osim prepoznavanja statusa djeci rođenoj nakon čina ratnog silovanja prepoznaje i određena prava na stipendiranje i školovanje te da može predstavljati određenu satisfakciju civilnim žrtvama rata.
Značajno je što se u kategoriju civilnih žrtava rata uvode i djeca rođena iz čina ratnog silovanja, iako su, kako kaže, neka druga prava trebali davno da uživaju.
“Naravno propustilo se da se uživaju, tako da je i u tom kontekstu ovim izmjenama dobro što je uvedena i ta kategorija, to je ono što je novena u federalnom zakonu. U Republici Srpskoj to pitanje nije uređeno jer oni imaju zakon o pravima žrtava torture, a ovo rješenje je uvedeno u Brčko distriktu”, dodaje Đuderija.
U Republici Srpskoj 2018. godine je usvojen Zakon o zaštiti žrtava ratne torture. Njim je stvoren okvir za regulisanje statusa i prava žrtava ratne torture, ali isključivo licima koja imaju prebivalište u tom entitetu. Vlada Federacije BiH je početkom 2019. godine prihvatila inicijativu Skupštine Zeničko-dobojskog kantona za usvajanje zakona o civilnim žrtvama rata Federacije, a Vlada Brčko distrikta je prošle godine usvojila prva Zakon o zaštiti civilnih žrtava rata, koji je prepoznao zakonski djecu rođenu kao posljedica ratnog silovanja.
Vlada Brčko distrikta prošle godine u julu jednoglasno je podržala Odluku o donošenju Zakona o civilnim žrtvama rata koji se djeci rođenoj nakon ratnog silovanja priznaje status. Nakon toga Skupština Distrikta usvojila je Zakon kojim su regulisana prava žrtava na prioritet pri obrazovanju i stipendiranju, pravo na invalidninu ili medicinsku rehabilitaciju.
Iz TRIAL International-a, koji je svojim zagovaranjem uveliko doprinio donošenju Zakona u Brčko distriktu, tada su pozdravili donošenje Zakona, ali i ukazali da je učinjen propust, jer djeci rođenoj nakon ratnog silovanja nisu priznata sva prava, te da je potrebno unaprijediti pravni okvir. Prije svega, kako su naveli, priznanje statusa je ograničeno samo na djecu čije su majke već ostvarile status žrtve silovanja u ratu, što isključuje svu drugu djecu čije majke nisu tražile ovakav status.
Esma Palić kaže kako se zakon u Federaciji pripremao više od godinu, te da nije pušten u procedure zbog tih okolnosti izazvanim formiranjem vlasti nakon izbora, da se ne bi dešavalo da se zakoni, kao što je bilo slučajeva, vraćaju iz Parlamenta.
“U međuvremenu na zakonskim rješenjima je počelo da se radi u Brčko distriktu. Prepisali su dio naših rješenja kada je riječ o djeci koja su rođena kao posljedica ratnog silovanja. Iako mi imamo malo bolja rješenja. Ne samo da smo priznali status toj djeci, mi smo im predvidjeli određena prava. Ne materijalna, ali prava koja će ih afirmisati i ojačati u društvo”, objašnjava Palić.
Decenije čekanja
U Udruženju Zaboravljena djeca rata smatraju da je zakonska rješenja svakako trebalo još davno donijeti. Podsjećaju da je Bosna i Hercegovina preuzela je niz međunarodnih obaveza koje se tiču normiranja jednog ovakvog pravnog akta, te da je dugogodišnje propuštanje implementiranja preuzetih obaveza BiH kao države, dovelo je do multipliciranja niza problema s kojima se civilne žrtve rata svakodnevno susreću.
„Nažalost, implementacija zakona će biti kompleksnija upravo iz razloga što se s posljedicama bavimo 30 godina nakon njihovog nastanka. Postavljeni zahtjevi povodom ostvarivanja prava civilnih žrtava rata, u pojedinačnim slučajevima, biće teško ispunjivi. Uzmimo samo primjer da se brojni ratni zločini nisu procesuirali iz razloga što su svjedoci preminuli, a obje ove komponente, svjedoci i presude, od velike su važnosti u procedurama utvrđivanja statusa civilnih žrtava rata“, objašnjavaju iz ovog udruženja.
Dodaju i da kada su u pitanju djeca rođena iz čina ratnog silovanja, moramo imati na umu da su to sada odrasli građani i građanke u starosnoj dobi od 28 do 32 godine koji nisu uživali prava koja su cjeloživotno imala djeca ratnih vojnih invalida ili djeca poginulih boraca.
„Životi i potrebe preživjelih ratnog seksualnog nasilja i djece rođene iz ovog ratnog zločina predugo su zanemareni od bosanskohercegovačih vlasti, ali i društva u cjelini, a rok za preuzimanje odgovornosti u kontekstu zaštite njih kao civilnih žrtava rata sve je kraći“, navode oni.
Kada su u pitanju prava žena žrtava ratnog silovanja, do sada se to, kako kaže Midheta Kaloper predsjednica Udruženja žrtava rata Foča ‘92-’95. rješavalo individualno, što prema njenom mišljenju nije dobro jer ta pitanja treba da se riješe sistemski.
“Pravo koje imam ja u Sarajevu ili žena u Tuzli treba da ima i žena u Srednjebosanskom kantonu i u Hercegovačko neretvanskom kantonu i u Unsko-sanskom kantonu. To su ona pitanja koja trebaju da se riješe na nivou evo sada govorimo Federacije. Ali mi bismo bile najsretnije da se ona riješe na nivou BiH da svaka žrtva ima pravo, jer žrtva je žrtva, ne treba da se spominju ni vjera ni nacija ni bilo koja pripadnost”, objašnjava ona.
U udruženjima žrtava kažu da zakonska rješenja dolaze prekasno, ali bez obzira na to raduju se što će i nakon skoro tri decenije moću da uživaju prava koja im nisu bila data.
“Žao mi je zbog onih koje su otišle sa ovoga svijeta, koje nisu dočekale ta prava, koje nisu uživale u tim pravima, žao mi je najviše zbog njih, a bogami i zbog nas, ali evo nadam se da su institucije u BiH prepoznale ova pitanja, prepoznale su i pitanja djece koja su rođena iz čina silovanja, što nam dodatna satisfakcija da i ta djeca pored svojih majki imaju pravo i da ih ova država prepozna, jer smo mi i oni građani ove države i tako trebaju da nas tretiraju”, kaže Kaloper.
Preživjeli na ovaj Zakon i unaprjeđenje svojih prava, kaže pravna savjetnica organizacije TRIAL International Ajna Mahmić, čekaju godinama i svakako se ovaj proces trebao realizovati i ranije. Ipak, dodaje, pohvalno je što se ovim Nacrtom preživjelima šalje poruka da nisu zaboravljeni i da uz podršku svojih sugrađana i dalje mogu tražiti pravdu i ostvariti svoja prava.
Saliha Đuderija smatra da se sa ovakvim zakonskim rješenjima kasni jer se primjenjuje politički pristup rešavanja ovih pitanja, što je generalno šteta za sve ono što se tiče svih žrtava rata.
“Trebalo je jednostavno tu se izvući iz politike i svim žrtvama osigurati minimalna osnovna prava koja od strane države trebaju biti osigurana. Nebitno koji nivo vlasti i šta bi osiguralo ono što je bilo bitno da ona budu jednaka, ujednačena i da se žrtve ne osjećaju ni na koji način diskriminirane. A sada imamo jedan šarolik sistem koji na neki način nije ujednačen u svim pravima, jednostavno biraju se neka prava, neka ostaju neimplementirana”, kaže ona.
Esma Palić vjeruje da je zakon o civilnim žrtvama rata trebalo donijeti ranije. “Možda je ovome prethodio jedan drugi naš pokušaj gdje smo možda izgubili i vrijeme i energiju. To je pokušaj donošenja zakona zaštiti žrtava ratne i torturi gdje bi bili uključeni svi”, kaže ona.
Potreban zakon o zaštiti žrtva torture na nivou države
Dodaje da bi bilo veoma važno da se donese zakon zakon o žrtvama torture koji bi bio na nivou države, koji je bio u pripremi.
“Pripremili smo taj zakon, međutim, doživjeli smo situaciju da je Republika Srpska u roku od mjesec dana donijela svoj zakon koji opet ne rješava sve žrtve, koji ne rješava ono što treba da rješava. Rješenje je da imamo jedinstven zakon na nivou države – zakon o žrtvama torture koji bi obuhvatao sve koji su preživjeli ratnu torturu. Logoraše, žrtve ratnog seksualnog zaostavljanja, i silovanja, porodce nestalih koji nisu obuhvaćene drugim propisima”, kaže Palić.
Komitet protiv torture Ujedinjenih naroda je od 2004. godine u više navrata upućivao preporuke državnim vlastima BiH da hitno usvoje zakon o pravima žrtava torture, no to nikada nije urađeno.
U radu na pripremi ovog zakona učestvovale su i Esma Palić i Saliha Đuderija, koja kaže da je to trebao biti univerzalan zakon, koji bi prepoznao sve žrtve torture.
“Mi smo tu pokušali unijeti sve one najosnovnije postulate koje bi jednom zauvijek postavili jedan okvir za zaštite”, kaže Đuderija.
U pripremi Nacrta zakona o civilnim žrtvama rata učestvovala su brojna udruženja žrtava i nevladine organizacije, dali su svoje prijedloge i sada čekaju odluku federalnih parlamentaraca.
“Kada je prošle godine usvojen Nacrt zakona i kada je pušten u javnu raspravu mi smo dali svoje prijedloge, dali smo svoje amandmane pa ćemo vidjeti poslije kada uđe u parlamentarnu procedure. Pratićemo naravno, ako bude potrebe ponovno ćemo reagovati i dići svoj glas, da naša prava budu posložena i da budu prihvaćena”, zaključuje Midheta Kaloper.
Nacrt zakona o civilnim žrtvama upućen je u parlamentarnu proceduru, a kako bi stupio na snagu potrebno je da ga odobre oba doma entitetskog Parlamenta.
Održana panel diskusija „U SUSRET MEĐUNARODNOM DANU BORBE PROTIV SEKSUALNOG NASILJA U SUKOBU: TRI DECENIJE ČEKANJA NA PRAVDU“
Povodom Međunarodnog dana borbe protiv seksualnog nasilja u sukobu (19. juni), organizovana je panel diskusija pod nazivom „U susret Međunarodnom danu borbe protiv seksualnog nasilja u sukobu: tri decenije čekanja na pravdu“ u organizaciji TRIAL International. Ključna tema panela su bili izazovi u procesuiranju ratnih zločina trideset godina nakon početka rata u BiH, sa posebnim akcentom na seksualno nasilje u sukobu i položaj preživjelih žrtava danas.
„Žene koje su preživjele ratno seksualno nasilje nisu žrtve, već heroine koje se bore i danas. Iako počinioci na kraju ne dobiju adekvatan broj godina zatvora za svoja zlodjela, barem su izvedeni pred lice pravde, što pruža određenu satisfakciju“, navela je Midheta Kaloper, predsjednica Udruženja žrtava rata Foča 92-95.
Panelisti su se osvrnuli i na jedno od ključnih rješenja za efikasnije procesuiranje predmeta ratnih zločina, a to je izmjena Strategije za procesuiranje ratnih zločina.
„Strategija za procesuiranje ratnih zločina u našem zakonu ne prepoznaje suđenje u odsustvu, što omogućava zločincima da izbjegnu kaznu tako što napuste državu. Potrebno je pod hitno uvesti ovu zakonsku odredbu kako bi žrtve mogle tražiti pravdu i u slučajevima da počinilac napusti zemlju“, istakla je Mira Smajlović, pravna ekspertica i donedavna sutkinja Suda BiH.
Iako je određeni broj osumnjičenih za ratni zločin seksualnog nasilja i danas u egzilu u susjednim zemljama, prije svega Srbiji i Hrvatskoj, saradanja između zemalja je danas nešto bolja nego ranije.
„Saradnja u oblasti ratnih zločina između tužilaštava u regiji je znatno napredovala ali su problem ustavne odredbe koje onemogućavaju izručenje vlastitih državljana. Uz to, ne postoji ugovor između BiH i susjednih zemalja kojim bi se omogućilo izručenje vlastitih državljana koji su osumnjičeni za ratne zločine, kao što postoji na primjer za neke oblike organizovanog kriminala, korupcije i pranja novca, koji dozvoljavaju izručenje vlastitih državljana.“, obrazložio je Mersudin Pružan, tužilac Tužilaštva Bosne i Hercegovine.
Ono što se pokazalo kao ustaljeno u dosadašnjoj praksi po pitanju izručivanja osumnjičenih za ratne zločine iz susjednih zemalja je procesuiranje nižerangiranih počinalaca. Nažalost na taj način se adekvatno ne kažnjava sistem koji je izdavao naredbe za sprovođenje zločina.
„Regionalna saradanja ne zavisi samo od Tužilaštva BiH, vjerujem da je politika duboko upletena u ovakve slučajeve, i smatram da dosadašnji rad nije dovoljan. Većina presuda koje imamo su osobe sa nižerangiranim statusom, što u konačnici nije dovoljno jer je potrebno procesuirati višerangirane osobe“, navodi Džana Brkanić iz BIRN-a.
OSCE misija u Bosni i Hercegovini direktno prati i vrši monitoring sudskih procesa od 2014. godine, a dosadašnje djelovanje na procesuiranju osoba koje su počinile zločin seksualnog nasilja u konfliktu ocjenjuju kao neadekvatno i nedovoljno.
„Ono što se u procesuiranju dešava u BiH je jako bitno i za druge zemlje, jer su ovdje ti zločini bili masovni i sve što se radi u Bosni i Hercegovini predstavlja mapu puta za druge zemlje i pokazuje kako da se ti procesi adekvatno sprovode“, naglašava Antonietta Trapani ispred misije OSCE-a u BiH.
Vremenski faktor igra ključnu ulogu u svim navedenim procesima koji mogu ubrzati rješavanje ovakvih slučajeva. Od završetka rata u BiH su prošle skoro tri decenije,a protok vremena sve više smanjuje mogućnosti za put pravde kroz sudske postupke.
POZIV: Panel diskusija “U susret Međunarodnom danu borbe protiv seksualnog nasilja u sukobu: Tri decenije čekanja na pravdu”
Pozivamo Vas da prisustvujete panel diskusiji na temu “U susret Međunarodnom danu borbe protiv seksualnog nasilja u sukobu: Tri decenije čekanja na pravdu” koja će se održati 6. juna u sali Una Hotela Holiday u Sarajevu u organizaciji TRIAL International-a.
Od početka rata u Bosni i Hercegovini je prošlo više od trideset godina, a mnoge žrtve i danas traže pravdu. Obilježavajući Međunarodni dan borbe protiv seksualnog nasilja u sukobu (19. juni) kroz ovaj događaj želimo diskutovati o postignućima i daljim izazovima u procesuiranju ratnog seksualnog nasilja. Pored toga, namjera nam je da se tokom diskusije osvrnemo i na širi društveni kontekst i značaj procesuiranja za širu društvenu zajednicu. Tokom diskusije kao panelisti/panelistice će se obratit:
- Midheta Kaloper Oruli, Udruženje žrtava rata “Foča 92-95”
- Mira Smajlović, pravna ekspertica
- Mersudin Pružan, tužilac Tužilaštva BiH
- Antonietta Trapani, predstavnica OSCE misije u BiH
- Džana Brkanić, BIRN BiH
Pored navedenih panelista/panelistica, događaju će prisustvovati i pojedinci iz stručne zajednice, predstavnici nevladinih organizacija, aktivisti, predstavnici međunarodnih organizacija i studenti iz Bosne i Hercegovine. Ohrabrujemo sve prisutne da aktivno učestvuju u diskusiji i da svojim pitanjima i komentarima pridonesu ovom događaju.
Planirano vrijeme trajanja diskusije je 2 sata. Moderatorica panela će biti novinarka Selma Boračić-Mršo.
Prijaviti se možete na OVOM LINKU.
Događaj je organizovan u okviru projekta koji podržava fondacija Kvinna till Kvinna
Procesuiranje negiranja, glorifikovanja i odobravanja ratnih zločina: Kako uspostaviti sudsku praksu u BiH?
Okrugli stol “Prakse međunarodnih sudova i mehanizama za zaštitu ljudskih prava – Negiranje, glorifikovanje i odobravanje ratnih zločina“ održan je u Sarajevu 11. maja sa fokusom na efikasnije procesuiranja slučajeva kršenja člana 145a Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine kojim se reguliše izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrepeljivosti.
Poricanja i odobravanja ratnih zločina bilo je i ranije, međutim, bh. društvo se u proteklim godinama sve intenzivnije suočava sa ovom pojavom u javnom prostoru. Odlukom prethodnog Visokog predstavnika u BiH Valentina Incka kojom se donosi dopuna Krivičnog zakona BiH iz jula 2021. godine, normirana je, između ostalog, zabrana javnog odobravanja, poricanja, grubog umanjivanja ili pokušaja opravdavanja zločina genocida, zločina protiv čovječnosti ili ratnog zločina utvrđenih pravosnažnom presudom. Međutim, od stupanja izmjena Zakona na snagu pa do danas bh. pravosuđe nije procesuiralo niti jedan slučaj ove vrste.
Upravo navedeno je bilo i povod za organizaciju jučerašnjeg ekspertnog okruglog stola koji je okupio pravne strčnjake iz pravosudne zajednice, nevladinog sektora i međunarodnih organizacija. Učesnici su imali priliku diskutovati o slučajevima negiranja, glorifikovanja i odobravanja ratnih zločina i veličanja ratnih zločinaca, praksama međunarodnih sudova i mehanizama za zaštitu ljudskih prava u navedenom kontekstu sa posebnim fokusom na implementaciju odredbi iz stava 3 ovog člana Zakona.
Događaj je poslužio kao značajna platforma za razmjenu iskustava jer je na jednom mjestu okupio relevantne aktere i ponudio ekspertizu. Uvodničari okruglog stola bili su Milanko Kajganić, glavni tužilac Tužilaštva BiH, Džemila Begović, pravna ekspertica u oblasti krivičnog prava i Franjo Dragičević, viši pravni savjetnik u Ustavnom sudu BiH. Ovom prilikom je predstavljena i analiza pod nazivom: „Negiranje, glorifikovanje i odobravanje ratnih zločina u svjetlu prakse sudova i međunarodnih mehanizama za zaštitu ljudskih prava – Kratki prikaz odabrane prakse Evropskog suda za ljudska prava, Evropske komisije za ljudska prava i Komiteta za ljudska prava Ujedinjenih nacija vezane za slučajeve iz Njemačke, Austrije, Francuske i Švajcarske“, autora Dejana Lučke. Uvid u analizu i društveno-politički kontekst, pored autora, dala i pravna ekspertica Lejla Gačanica, koja je ujedno i recenzentkinja publikacije.
Učesnici okruglog stola su se usaglasili da su navedene odredbe Krivičnog Zakona BiH u vezi sa članom 145a praktično primjenljive, te da je krajnje vrijeme započeti proces implementacije i uspostavljanja sudske prakse, slijedeći praksu Evropskog suda za ljudska prava koja već postoji. Naglašena je potreba i važnost ovakvih susreta i u budućnosti.
Događaj je organizovao TRIAL International u BiH, zajedno sa organizacijom forumZFD i Udruženjem mreža za izgradnju mira.
KONKURS ZA OTVORENU POZICIJU: PRAVNI SAVJETNIK/CA U TRIAL INTERNATIONAL – UREDU U BIH
TRIAL International traži novog/u kolegu/icu!
Ako želite postati dio TRIAL International tima u Bosni i Hercegovini i ako ispunjavate uslove navedene u oglasu, prijavite se za poziciju Pravnog/e savjetnika/ce do 23. maja 2023. godine.
Sve detaljne informacije o navedenoj poziciji i neophodnim kvalifikacijama pročitajte u nastavku, ili preuzmite oglas sa ovog linka.
Terms of reference, TRIAL International – Office in Bosnia and Herzegovina
Position: Legal Advisor, based in Sarajevo
Job description:
- Write submissions/complaints on grave human rights violations before domestic courts and international bodies;
- Provide advice and answers, as well as information related to BiH legislation and international legal standards for human rights;
- Conduct comprehensive research and prepare legal analysis related to the various issues that the association deals with;
- Follow the implementation of activities related to all legal affairs and legal activities of the association;
- Arrange the priorities and strategies for the association’s activities together with the Head of the Program and other members of the team;
- Assist in the production of project proposals and strategic plans required for TRIAL International’s work, in cooperation with other team members;
- Represent the work of the association to different actors at different levels and on events organized within and outside of the country;
- Appear in media on behalf of the association;
- Participate in the implementation of the association’s activities;
Conditions, qualifications and work experience:
- Education: Law degree obtained in Bosnia and Herzegovina, strong knowledge of human rights law and criminal law; knowledge in the area of transitional justice with emphasis on reparations will be valued and considered as an asset, LL.M. in International Law will be considered as an asset as well;
- Work experience: A minimum of 3 years of professional experience relevant to the position;
- Languages: One of the official languages of Bosnia and Herzegovina as a mother tongue, strong fluency in written and oral English;
Other:
- Sensibility in working with vulnerable groups is very important;
- Strong documentation, writing and advocacy skills, a demonstrated commitment and dedication to human rights, possession of a valid driving license.
APPLICATION
If you are interested in this position, apply by 23rd May 2023, by sending the necessary documents to the e-mail address: bh@trialinternational.org titled “Application for Legal Advisor”.
- Motivational letter;
- CV;
- Optionally: A brief legal writing sample (academic paper, policy brief or memo, news article, blog post or web content).
Only complete applications will be reviewed and only short-listed candidates will be contacted.
ABOUT THE ORGANIZATION
TRIAL International is a non-governmental organization fighting against impunity for international crimes and supporting victims in their search for justice. The organization provides legal aid, files cases, develops local capacities and advocates the human rights agenda.
For more information, visit TRIAL International website at: www.trial.ba and www.trialinternational.org, and FB page.
POZIV ZA KONSULTANTA/ICU
TRIAL International raspisuje konkurs za pravnog konsultanta/icu. Sve detaljne informacije o navedenom angažmanu i neophodnim kvalifikacijama pročitajte na linku.
Rok za prijave je 1. maj 2023. godine.
NEVLADINE ORGANIZACIJE UPUTILE INICIJATIVU ZA PRODUŽENJE ROKA ZA OSTVARIVANJE STATUSA ŽRTVE RATNE TORTURE U REPUBLICI SRPSKOJ
Trinaest organizacija civilnog društva, koje se bave zaštitom ljudskih prava, obratilo se Ministarstvu rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske sa inicijativom za produženje roka za podnošenje zahtjeva za ostvarivanje statusa žrtve ratne torture u okviru Zakona o zaštiti žrtava ratne torture, koji ističe u oktobru 2023.
„Ova inicijativa predstavlja odgovor na potrebe žrtava ratne torture u Republici Srpskoj u kontekstu ostvarivanja statusa i sa njim povezanih prava za teške zločine koje su ove osobe preživjele, a koje se trebaju i mogu regulisati u Zakonu“, ističe potpisnica Inicijative Nada Golubović, predsjednica Upravnog odbora Fondacije Udružene žene.
Iako postoji značajan protok vremena u odnosu na ratna dešavanja u BiH on, nažalost, nije zaliječio stare rane, uključujući dugotrajne psihološke, fizičke, ekonomske i društvene posljedice torture po žrtve i njihove porodice. Mnoge žrtve i dalje pate od trauma povezanih sa zločinima koje su preživjele, koje su ostavile značajne posljedice,koju je teško prevazići.
„Podnijeti zahtjev za priznavanje statusa podrazumijeva da osoba javno progovori o svojoj traumi, a vrijeme kad je neko spreman na to je individualno. Zato je žrtvama potrebno ostaviti veći prostor da odluče kad su istinski spremne javno govoriti o svom traumatičnom iskustvu“, dodala je Golubović.
Potpisnici inicijative su ukazali i na Član 14. UN-ove Konvencije protiv mučenja, koju je država BiH kao potpisnica obavezna poštovati, u kojem se naglašava da pravo na naknadu treba biti efektivno, te da je potrebno uklanjati prepreke za uživanje prava na reparacije kao što je neadekvatno zakonodavstvo…proceduralne uslove koji otežavaju ostvarivanje prava, ograničeni rokovi i slično. Nadalje se ističe da je žrtvama potrebno osigurati ne samo de iure, već i de facto pristup „pravovremenim i djelotvornim mehanizmima za ostvarivanje prava.“
“Relevantni međunarodni standardi obavezuju države članice da osiguraju da sve žrtve torture imaju mogućnost pristupa njihovim pravima neovisno od toga kada je povreda nastala i da ne smiju biti ograničeni rokovima, obzirom na kontinuiranu prirodu efekata mučenja i činjenicu da svako ima pravo da odluči kada je spreman da progovori o svojoj traumi”, kazala je Adrijana Hanušić Bećirović, viša pravna savjetnica organizacije TRIAL International koja je potpisnica ove Inicijative.
Ako nije moguće ukinuti vremensko ograničenje, potpisnici Inicijative predlažu produženje roka na dodatnih pet godina, odnosno do oktobra 2028. godine, što bi dalo priliku žrtvama da podnesu zahtjev za ostvarivanje statusa, a institucijama sistema da ulože dodatne napore da prava propisana Zakonom budu implementirana u punom obimu i u korist žrtava.
“Suđenja za ratne zločine počinjene tokom oružanog sukoba u BiH još traju što znači da mnoge žrtve ratne torture nisu još ostvarile pravo na krivičnu pravdu. Iako prava na reparacije nisu direktno uslovljena krivičnom presudom, postavlja se pitanje zašto zatvoriti proces priznavanja prava i statusa žrtvama, ili ograničiti ga na neki vremenski period ako sam ratni zločin ne zastarijeva? I kakvu sliku o sebi kao društvu ostavljamo budućim generacijama ako žrtvama propišemo da je njihovo pravo na status zbog preživljene ratne torture bilo vremenski ograničeno i više nas posljedice sa kojima oni žive ne zanimaju?”, kazala je Radmila Žigić, direktorica Fondacije „Lara“.
U potpisu inicijative su: Fondacija „Udružene žene“ Banja Luka, TRIAL International, Udruženje građana „Zdravo da ste“, Fondacija „Lara“, Centar ženskih prava Zenica, Udruženje građana „Vive žene“, Udruženje žena “Most“ Višegrad, Udruženje Prijedorčanki „Izvor“, Genesis projekt, Fondacija „Cure“ Sarajevo, Mreža za izgradnju mira, Udruženje žena „Duga“ i Helsinški parlament građana Banja Luka.