{"id":1002,"date":"2021-08-10T08:53:51","date_gmt":"2021-08-10T06:53:51","guid":{"rendered":"https:\/\/trial.ba\/?p=1002"},"modified":"2021-08-10T08:53:52","modified_gmt":"2021-08-10T06:53:52","slug":"zakonska-zabrana-negiranja-presudenih-ratnih-zlocina-tice-se-svih-zrtava-rata","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/trial.ba\/?p=1002","title":{"rendered":"Zakonska zabrana negiranja presu\u0111enih ratnih zlo\u010dina ti\u010de se svih \u017ertava rata"},"content":{"rendered":"\n

Dopune Krivi\u010dnog zakona trebaju pro\u010distiti bh.javni prostor od interpretativnog tereta o pro\u0161losti<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Ured Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini je dana 23.7.2021. godine objavio Odluku kojom se name\u0107e Zakon o dopunama Krivi\u010dnog zakona Bosne i Hercegovine. Ta\u010dnije, vr\u0161e se dopune \u010dlana 145a, na na\u010din da se normira zabrana javnog odobravanja, poricanja, grubog umanjivanja ili poku\u0161aja opravdavanja te veli\u010danja zlo\u010dina genocida, zlo\u010dina protiv \u010dovje\u010dnosti ili ratnog zlo\u010dina. Ova Odluka je uslijedila nakon brojnih neuspje\u0161nih poku\u0161aja da se zakonske odredbe ili zakon o ovoj materiji usvoje redovnim putem kroz procedure u dr\u017eavnim institucijama (dosada su bila pokrenuta \u010detiri prijedloga, dva za zaseban zakon o zabrani te dva o dopunama Krivi\u010dnog zakona BiH). Odluka je uslijedila i nakon brojnih bezuspje\u0161nih poziva, upozorenja i inicijativa me\u0111unarodne zajednice, Visokog predstavnika, civilnog sektora, te udru\u017eenja \u017ertava o nedopustivosti prakse negiranja po\u010dinjenih ratnih zlo\u010dina i veli\u010danja ratnih zlo\u010dinaca. Nove odredbe Krivi\u010dnog zakona su etni\u010dki neutralne i vrijede potpuno isto za osporavanje svih pravomo\u0107nim presudama utvr\u0111enih zlo\u010dina i veli\u010danje osu\u0111enih zlo\u010dinaca<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

Od stupanja na snagu ovih dopuna Krivi\u010dnog zakona BiH (28.7.2021.godine), na teritoriji cijele dr\u017eave vi\u0161e nije dozvoljeno osporavati, opravdavati, ili umanjivati bilo koji pravomo\u0107nom presudom utvr\u0111eni ratni zlo\u010din ukoliko bi to moglo potaknuti na nasilje ili mr\u017enju<\/strong> protiv bilo koje etni\u010dke ili nacionalne grupe ili pojedinca iz tih grupa. To zna\u010di da nije dozvoljeno opravdavati niti poricati presudama utvr\u0111ene \u010dinjenice o ratnim zlo\u010dinima nad Bo\u0161njacima, Hrvatima, Srbima niti pripadnicima bilo koje druge etni\u010dke grupe, bez obzira ko ih je po\u010dinio<\/strong>. \u010cini se krivi\u010dno djelo, ukoliko je ovo pona\u0161anje usmjereno protiv skupine osoba ili \u010dlana skupine odre\u0111ene s obzirom na rasu, boju ko\u017ee, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etni\u010dku pripadnost, i to na na\u010din koji bi mogao potaknuti na nasilje ili mr\u017enju. Nasilje ili mr\u017enju, iznesene na na\u010din da bi ih mogli potaknuti, izme\u0111u ostalog, \u010dine:<\/p>\n\n\n\n

Osporavanje da je u Srebrenici po\u010dinjen genocid<\/em><\/p>\n\n\n\n

Tvrdnja da se u Uzdolu nije desio ratni zlo\u010din nad civilima<\/em><\/p>\n\n\n\n

Opravdanje zlo\u010dina po\u010dinjenih u Grabovici<\/em><\/p>\n\n\n\n

Umanjivanje ili slavljenje udru\u017eenog zlo\u010dina\u010dkog poduhvata protjerivanja i ubijanja unutar tzv. Herceg Bosne<\/em><\/p>\n\n\n\n

Poricanje da su u Prijedoru po\u010dinjeni zlo\u010dini protiv \u010dovje\u010dnosti uklju\u010duju\u0107i<\/em> ubistva<\/em><\/p>\n\n\n\n

Negiranje ratnih zlo\u010dina u mjestu Zovik uklju\u010duju\u0107i nezakonito zatvaranje<\/em><\/p>\n\n\n\n

Relativiziranje ratnih zlo\u010dina protiv civila na Kazanima.<\/em><\/p>\n\n\n\n

Bitno je uvidjeti va\u017enost dopuna Krivi\u010dnog zakona u tome \u0161to iako su ratni zlo\u010dini po\u010dinjeni u BiH imali etni\u010dku, religijsku odrednicu; iako su ideologije koje su dovele do rata i nastavljene od strane politi\u010dkih elita tako\u0111er zasnovane na etni\u010dkoj, nacionalnoj, religijskoj jednostranosti i isklju\u010divosti; te zbog etnocentri\u010dnih interpretacija pro\u0161losti ukorijenjenih u veli\u010danju zlo\u010dinaca i negiranju odgovornosti pripadnika vlastite grupe odnos prema pro\u0161losti mora biti zasnovan na \u010dinjenicama. Javni prostor, uklju\u010duju\u0107i politi\u010dki, medijski diskurs, obrazovni sistem, u BiH je bio ispunjen negiranjem sudski utvr\u0111enih \u010dinjenica, name\u0107u\u0107i kao istinu iskrivljene etni\u010dke herojske i viktimolo\u0161ke narative, koji su daleko od \u010dinjenica i prava. Ovo stanje smi\u0161ljenog odr\u017eavanja ‘zamrznutog konflikta’, u kojem se i dalje opravdavaju i negiraju zlo\u010dini, je zna\u010dajno onemogu\u0107avalo oporavak post-konfliktne dr\u017eave, pomirenje i u\u017easavaju\u0107e je produ\u017eavalo efekte rata na \u017ertve osporavaju\u0107i njihova stradanja i patnju. Neprihvatljivost ovog stanja je sada ure\u0111eno kao krivi\u010dna odgovornost svakog onog koji javno odobrava, pori\u010de, grubo umanjuje ili poku\u0161a opravdavati bilo koji ratni zlo\u010din, zlo\u010din protiv \u010dovje\u010dnosti te (nikako se ograni\u010davaju\u0107i samo na) zlo\u010din genocida<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

Dopune Krivi\u010dnog zakona BiH, potrebno je naglasiti, obuhvataju radnje negiranja, javnog odobravanja, grubog umanjivanja ili poku\u0161aja opravdavanja, \u0161iroko postavljenih zlo\u010dina \u2013 zlo\u010dina genocida, ratnog zlo\u010dina i zlo\u010dina protiv \u010dovje\u010dnosti. Kako je u ranijim analizama ForumZFD-a i TRIAL International-a nagla\u0161avano \u2013 ove zabrane se moraju utvrditi u odnosu na presu\u0111ene zlo\u010dine, \u0161to ove odredbe i predvi\u0111aju. Zlo\u010dini koje je zabranjeno negirati ili opravdavati se odnose na zlo\u010dine utvr\u0111ene pravomo\u0107nim <\/strong>presudama Me\u0111unarodnog krivi\u010dnog suda za biv\u0161u Jugoslaviju ili Me\u0111unarodnog krivi\u010dnog suda ili suda u Bosni i Hercegovini<\/strong>. Slijede\u0107i model iz Okvirne odluke Vije\u0107a EU 2008\/913\/PUP o suzbijanju odre\u0111enih oblika i na\u010dina izra\u017eavanja rasizma i ksenofobije krivi\u010dnopravnim sredstvima, nisu sva javna odobravanja, poricanja, gruba umanjivanja ili poku\u0161aji opravdavanja ovih zlo\u010dina ka\u017enjivi, ve\u0107 samo one radnje koje bi mogle potaknuti na nasilje ili mr\u017enju<\/strong>. Posebna odgovornost je propisana za du\u017enosnike, odgovorne osobe ili zaposlenike u instituciji vlasti ili bilo kojem organu koji se financira putem javnog prora\u010duna, utvr\u0111uju\u0107i stro\u017eu kaznu za \u010dinjenje krivi\u010dnog djela poricanja, umanjivanja, opravdavanja (kazna zatvora od minimalno 3 godine).<\/p>\n\n\n\n

Je li BiH dobila novu \u0161ansu za katarzu?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Visoki predstavnik je u svojoj Odluci i dopunama Krivi\u010dnog zakona prepoznao i normirao kao krivi\u010dno djelo jo\u0161 jednu izrazito prisutnu \u0161tetnu praksu: veli\u010danje osoba osu\u0111enih pravomo\u0107nom presudom za genocid, zlo\u010din protiv \u010dovje\u010dnosti ili ratni zlo\u010din. U BiH je veli\u010danje ratnih zlo\u010dinaca poprimilo razmjere nacionalnog\/etni\u010dkog herojstva, uvrije\u017eilo se u obrazovnim sistemima i o\u017eivjelo u javnim prostorima. Osu\u0111eni po\u010dinioci razli\u010ditih ratnih zlo\u010dina, razli\u010ditih etni\u010dkih pripadnosti, godinama su dobijali svoje ulice, isticani su njihovi likovi, dodjeljivana im odlikovanja, finansirana udru\u017eenja i doga\u0111aji pod njihovim imenima. Svaka od ovih praksi je sada zabranjena sama po sebi, odnosno krivi\u010dnu odgovornost povla\u010di svako veli\u010danje osu\u0111enih ratnih zlo\u010dinaca<\/strong>, bez dodatnog uslova da bi mogli potaknuti na nasilje ili mr\u017enju.<\/p>\n\n\n\n

Odgovornost za po\u010dinjene zlo\u010dine je individualna kao i odgovornost za njihovo osporavanje ili opravdavanje<\/strong>, te je u tom smislu i svaki poku\u0161aj predstavljanja ovih zakonskih odredbi kao anti-nacionalnih, anti-etni\u010dkih, usmjerenih protiv cijele etni\u010dke grupe kao takav pogre\u0161an i puka politi\u010dka manipulacija. Suprotno brojnim medijskim izvje\u0161tajima i politi\u010dki obojenim istupima, zakonske odredbe ne\u0107e ka\u017enjavati Srbe, ve\u0107 one pojedince koji osporavaju, umanjuju, opravdavaju zlo\u010dine koji su utvr\u0111eni pravomo\u0107nim presudama. Zakonske odredbe nadalje ne\u0107e ‘\u0161tititi’ Bo\u0161njake, ve\u0107 sve one osobe koje su \u017ertve ovih zlo\u010dina. Ovakva pravna regulacija i njena primjena u praksi \u0107e obezbijediti razvoj vladavine prava, po\u0161tivanja pravosudnog sistema, omogu\u0107iti dijalog. Ovo je period u BiH kada se mora razumjeti da odgovornost i krivica nisu kolektivne, te da je ova Odluka va\u017ean iskorak u kreiranju uslova za toliko potrebnu katarzu.<\/p>\n\n\n\n

Ova analiza \u017eeli vratiti fokus novih odredbi Krivi\u010dnog zakona u perspektivu onih kojima su posve\u0107ene. Ovo nisu zakonske odredbe protiv<\/em> nekoga \u2013 ovo su zakonske odredbe za<\/em> svakog gra\u0111anina i gra\u0111anku BiH<\/strong>. Osporavanje, opravdavanje i veli\u010danje sasvim sigurno negativno uti\u010de na izgradnju mira u ovoj dr\u017eavi. Ono, me\u0111utim, u krajnjem ishodu osporava, opravdava i veli\u010da sva ubijanja, zatvaranja, silovanja, uni\u0161tavanja, protjerivanja, koja nisu poga\u0111ala samo etni\u010dke grupe kao apstraktne i daleke zajednice, ve\u0107 su poga\u0111ala stvarne osobe, njihove porodice i njihove potomke. To je stvarni efekat koji u svakoj lokalnoj zajednici obnavlja rat, strah, podjele i traume. Ovim odredbama se zahtijeva kori\u0161tenje \u010dinjenica<\/strong>, koje utvr\u0111uju obime i vrstu zlo\u010dina, kao osnovni korak u procesu suo\u010davanja sa pro\u0161lo\u0161\u0107u. Prihvatiti da su zlo\u010dini po\u010dinjeni, prihvatiti pojedina\u010dnu odgovornost koja je utvr\u0111ena, osloboditi nacije i etni\u010dke grupe odgovornosti, te priznati stradanja i patnju \u017ertvama i pre\u017eivjelim, kojih ima na svim etni\u010dkim stranama. Dosada, to nije bila praksa. Dopune Krivi\u010dnog zakona trebaju pro\u010distiti bh.javni prostor od interpretativnog tereta o pro\u0161losti i pru\u017eiti novu priliku svim pojedincima i grupama za prevladavanje te\u0161ke pro\u0161losti.<\/p>\n\n\n\n

Svrha dopuna Krivi\u010dnog zakona ne mora nu\u017eno biti ispunjena pokretanjem i vo\u0111enjem krivi\u010dnih postupaka. Ako zakonske odredbe sprije\u010de \u010dinjenje krivi\u010dnih djela javnog veli\u010danja, odobravanja, poricanja, grubog umanjivanja ili poku\u0161aja opravdavanja zlo\u010dina genocida, zlo\u010din protiv \u010dovje\u010dnosti ili ratnog zlo\u010dina, treba ih smatrati uspje\u0161nim. Ukoliko se pak po\u010dini neko od ovih krivi\u010dnih djela, nadle\u017ena institucija sada ima pravni osnov i odgovornost za procesuiranje i uspostavljanje sudske prakse. Dodajmo i perspektivisti\u010dki pogled na dopune Krivi\u010dnog zakona BIH: svaki zlo\u010din utvr\u0111en i svaka osoba osu\u0111ena pravomo\u0107nim presudama u budu\u0107nosti (imaju\u0107i u vidu da su\u0111enja za ratne zlo\u010dine jo\u0161 uvijek traju) ne\u0107e biti slavljen\/a niti osporavan\/a<\/strong>. To je novi, veliki korak u dosada\u0161njem post-konfliktnom \u017eivotu BiH.  Razumijevaju\u0107i da primjena mo\u017ee biti izazovna, ipak ove zakonske novine istinski trebaju biti iskori\u0161tene za napredak. Stoga je va\u017eno perspektivu pomjeriti ka onome \u0161to mogu i trebaju proizvesti umjesto neproduktivnih i neosnovanih politi\u010dkih opstrukcija. Potrebno je ovdje podsjetiti da prakse negiranja i veli\u010danja ratnih zlo\u010dina i zlo\u010dinaca nikada nisu bile dobar niti prihvatljiv put za BiH<\/strong> i sve njene stanovnike\/ce, bez obzira na to da li su postojale zakonske odredbe koji ove prakse zabranjuju.<\/p>\n\n\n\n

Ovu analizu je nastala u saradnji pravne eksperice Lejle Ga\u010danice sa organizacijama <\/em>forumZFD<\/em><\/a> i <\/em>TRIAL International<\/em><\/a>.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Dopune Krivi\u010dnog zakona trebaju pro\u010distiti bh.javni prostor od interpretativnog tereta o pro\u0161losti Ured Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini je dana 23.7.2021. godine objavio Odluku kojom se name\u0107e Zakon o dopunama Krivi\u010dnog zakona Bosne i Hercegovine. Ta\u010dnije, vr\u0161e se dopune \u010dlana 145a, na na\u010din da se normira zabrana javnog odobravanja, poricanja, grubog umanjivanja ili poku\u0161aja […]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-1002","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/trial.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1002","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/trial.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/trial.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/trial.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/trial.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1002"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/trial.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1002\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1003,"href":"https:\/\/trial.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1002\/revisions\/1003"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/trial.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1002"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/trial.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1002"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/trial.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1002"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}