{"id":1201,"date":"2023-01-31T10:08:09","date_gmt":"2023-01-31T08:08:09","guid":{"rendered":"https:\/\/trial.ba\/?p=1201"},"modified":"2023-01-31T15:11:58","modified_gmt":"2023-01-31T13:11:58","slug":"otkup-kazne-za-ratne-zlocine-drustveno-neprihvatljiv-i-nemoralan","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/trial.ba\/?p=1201","title":{"rendered":"OTKUP KAZNE ZA RATNE ZLO\u010cINE \u2013 DRU\u0160TVENO NEPRIHVATLJIV I NEMORALAN"},"content":{"rendered":"\n

Pi\u0161e: Marija Arnautovi\u0107<\/em><\/p>\n\n\n\n

Osam osu\u0111enih za krivi\u010dno djelo ratni zlo\u010din na zatvorsku kaznu od jedne godine, zamijenilo je, u posljednjih pet godina, zatvorsku nov\u010danom kaznom. Tri takve presude su izre\u010dene i rje\u0161enja o zamjeni za nov\u010danu kaznu donesena pred Sudom Bosne i Hercegovine (BiH), po dvije pred kantonalnim sudovima u Zenici i Biha\u0107u i jedna pred Osnovnim sudom u Br\u010dko distriktu. Tako je osam osu\u0111enika za ratne zlo\u010dine kupilo slobodu za 292.000 konvertibilnih maraka ili 36.500 po osobi, \u0161to im je omogu\u0107eno postoje\u0107im krivi\u010dnim zakonima.\u00a0\u00a0<\/p>\n\n\n\n

U tri presude pred Sudom BiH na jednogodi\u0161nju kaznu zatvora osu\u0111eni su – Sead Velagi\u0107 \u2013 kao saizvr\u0161ilac ne\u010dovje\u010dnog postupanja prema dvojici zatvorenika u Osnovnoj \u0161koli \u201cIvan Goran Kova\u010di\u0107\u201d u Livnu, Miroslav Peri\u0107, zbog ne\u010dovje\u010dnog postupanja prema maloljetnom zatvoreniku logora \u201cVojno\u201d kod Mostara i Goran Pavkovi\u0107 za zlo\u010din protiv ratnih zarobljenika u Prozoru, koji je kao sau\u010desnik u\u010destvovao u mu\u010denju o\u0161te\u0107enih tako \u0161to im je golo tijelo dodirivao elektri\u010dnom palicom, tukao ih nogama i rukama, kao i palicom po svim dijelovima tijela. Sva trojica su otkupila zatvorsku kaznu.<\/p>\n\n\n\n

I kantonalni sudovi u Biha\u0107u i Zenici smatrali su da je za krivi\u010dna djela ratni zlo\u010din protiv civilnog stanovni\u0161tva i ratni zlo\u010din protiv ratnih zarobljenika primjerena jednogodi\u0161nja kazna koja se mo\u017ee zamijeniti novcem. Sud u Zenici na godinu zatvora osudio je Atifa Krkali\u0107a zbog zlostavljanja civila u Policijskoj stanici u Te\u0161nju i Seada Dizdarevi\u0107a jer je <\/strong>mu\u010dio u cilju iznu\u0111ivanja priznanja i informacija civile nanose\u0107i im te\u0161ke fizi\u010dke i psihi\u010dke boli. Biha\u0107ki Kantonalni sud na godinu zatvora osudio je Sefera Dervi\u0161evi\u0107 zbog zlostavljanja, mu\u010denja i poni\u017eavanja civila uglavnom \u017eena i staraca u op\u0161tini Cazin i Zlatka Hu\u0161idi\u0107a zbog zlo\u010dina nad ratnim zarobljenicima. Svi oni otkupili su zatvorske kazne. <\/p>\n\n\n\n

Osnovni sud Br\u010dko distrikta na godinu zatvora osudio je Niku Brnji\u0107a, za krivi\u010dno djelo ratni zlo\u010din protiv civilnog stanovni\u0161tva, a ta je kazna rje\u0161enjem zamijenjena za nov\u010danu. Kako ka\u017eu iz Suda u Br\u010dkom on je osu\u0111en jer je \u201cpropustio \u010dinjenje koje je bio du\u017ean da izvr\u0161i\u201d, odnosno nije prijavio pot\u010dinjenog za koga je znao da je izvr\u0161io krivi\u010dno djelo. Brnji\u0107 je bio komandant 108. brigade Hrvatskog vije\u0107a obrane (HVO) za Bosansku Posavinu tokom napada na selo Bukvik, na teritoriji predratne op\u0161tine Br\u010dko u septembru 1992. godine, a bio je optu\u017een da je posmatrao pot\u010dinjenog pripadnika satnije Prijedor kako izvr\u0161ava ubistvo ranjenog srpskog civila.<\/p>\n\n\n\n

Op\u0161tinski sud u Banjluci, u dva predmeta kao neosnovan je odbio zahtjeve osu\u0111enih za zamjenu izre\u010dene kazne zatvora, ali ih je zamijenio alternativnom mjerom rada u javnom interesu, dok takve, ili zamjene zatvorske, nov\u010danom kaznom nije bilo u ostalih 14 kantonalnih, odnosno okru\u017enih sudova.<\/p>\n\n\n\n

Kazne zatvora u trajanju od 12 mjeseci prema \u010detiri krivi\u010dna zakona u Bosni i Hercegovini mogu se otplatiti. Prema Krivi\u010dnom zakonu Bosne i Hercegovine, dan zatvora se mo\u017ee zamijeniti za 100 konvertibilnih maraka, isto toliko za otkup zatvorske kazne po danu predvi\u0111aju i Krivi\u010dni zakon Federacije BiH i Br\u010dko distrikta, dok Krivi\u010dni zakon Republike Srpske propisuje da je dan zatvora vrijedan 50 konvertibilnih maraka.<\/p>\n\n\n\n

Prema ranijim podacima Misije OSCE u BiH od 2006. do 2016 godine, u \u010detiri slu\u010daja zatvorske kazne zamijenjene su nov\u010danom – tri pred Kantonalnim sudom u Biha\u0107u, a jedna pred Kantonalnim sudom u Zenici.<\/p>\n\n\n\n

Misija OSCE-a u BiH je kao posebno problemati\u010dna izdvojila je dva predmeta koja su se vodila pred Kantonalnim sudom u Biha\u0107u protiv dvojice osu\u0111enih za silovanje i poku\u0161aj silovanja maloljetnih djevoj\u010dica tokom rata. U oba slu\u010daja, sklopljen je sporazum o priznanju krivice zbog \u010dega im je odre\u0111ena kazna zatvora u trajanju od jedne godine, kao i pla\u0107anje 50.000 konvertibilnih maraka na ime naknade nematerijalne \u0161tete o\u0161te\u0107enim. Obojica su podnijeli zahtjev za zamjenu kazne zatvora od jedne godine nov\u010danom kaznom, zbog \u010dega nisu proveli niti jedan dan u zatvoru.<\/p>\n\n\n\n

O pravdi nema govora u ovim slu\u010dajevima, ka\u017ee Aleksandra Petri\u0107 iz pravnica u organizaciji Udru\u017eene \u017eene Banjaluka, ve\u0107 o rigidnim pravnim propisima koji se mogu i moraju mijenjati. <\/p>\n\n\n\n

\u201cRadi za\u0161tite \u017ertava i povjerenja koje se od njih tra\u017ei u smislu vjerovanja u objektivnost, nepristranost i srazmjernost kazni, te\u017eini izvr\u0161enih krivi\u010dnih djela i ponajvi\u0161e zbog dugotrajnih posljedica koja posebno krivi\u010dna djela seksualnog nasilja imaju na \u017ertve, va\u017eno je raditi na reformama sistema krivi\u010dno pravne za\u0161tite u pravcu propisivanja izuzetaka u mogu\u0107nosti zamjene kazne zatvora do godinu dana nov\u010danom kaznom kod krivi\u010dnih djela seksualnog nasilja\u201d, dodaje ona. <\/p>\n\n\n\n

Ni pravi\u010dno ni moralno<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Potrebne su hitne izmjene i dopune krivi\u010dnih zakona, ka\u017ee Adrijana Hanu\u0161i\u0107 Be\u0107irovi\u0107, vi\u0161a pravna savjetnica organizacije TRIAL International, kako bi se onemogu\u0107ila zamjena kazne zatvora nov\u010danom kaznom u predmetima koji se odnose na krivi\u010dna djela protiv \u010dovje\u010dnosti i vrijednosti za\u0161ti\u0107enih me\u0111unarodnim pravom. <\/p>\n\n\n\n

\u201cMi kao dru\u0161tvo tako\u0111er trebamo da preispitamo ovakvu praksu i povodom nekih drugih krivi\u010dnih djela koja zaslu\u017euju sli\u010dne garancije adekvatnog ka\u017enjavanja\u201d, napominje ona.<\/p>\n\n\n\n

U me\u0111uvremenu, kako ka\u017ee, dok ne do\u0111e do zakonskih izmjena, potrebno je nastaviti ukazivati na ovakve propuste u razli\u010ditim prilikama i izvje\u0161tajima, i poticati prilikom raznih stru\u010dnih savjetovanja pravosudnih aktera razgovor i razmjenu mi\u0161ljenja o takvoj praksi. <\/p>\n\n\n\n

\u201cMoram ista\u0107i da su primjeri koji se odnose na silovanje i poku\u0161aj silovanja maloljetnica u ratu nai\u0161li na izrazito kriti\u010dki stav kolega, koji su to okvalifikovali kao ugro\u017eavanje svrhe ka\u017enjavanja u ovim predmetima. Kao rezultat koraka, koje je TRIAL poduzimao, i koje je poduzimala i Misija OSCE-a u BiH, u prethodnim godinama prema na\u0161im saznanjima nije dolazilo do daljeg \u0161irenja ovakve prakse”, dodaje Hanu\u0161i\u0107 Be\u0107irovi\u0107.  <\/p>\n\n\n\n

Ako se govori o primjeni instituta zamjene zatvorske za nov\u010danu kaznu u odnosu na po\u010dinitelje krivi\u010dnih djela koja su po svojoj prirodi takva da primjena tog instituta nema opravdanja, onda se, prema rije\u010dima Bo\u017eidarke Dugonji\u0107, sutkinje Vrhovnog suda Federacije BiH, takve situacije jedino mogu preduprijediti izmjenama, odnosno dopunama krivi\u010dnih zakona koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini, tako \u0161to \u0107e se izri\u010ditom zakonskom odredbom isklju\u010diti odre\u0111ena krivi\u010dna djela na koja, bez obzira na zaprije\u0107enu ili izre\u010denu kaznu, ovaj institut ne\u0107e biti primjenjiv. <\/p>\n\n\n\n

\u201eDakle, ne radi se o promjeni prakse, nego o izmjeni zakonskog rje\u0161enja. Pri tome, ni one situacije u kojima je do\u0161lo do zamjene kazne zatvora nov\u010danom, iako se radilo o krivi\u010dnim djelima koja su po svojoj prirodi takva da primjena tog instituta nema opravdanja, ne mogu se okarakterizirati kao praksa sudova, budu\u0107i da predstavljaju rijetke izuzetke, a ne pravilo\u201d, obja\u0161njava ona i napominje da njeni odgovori na postavljena pitanja nemaju funkciju pravnog mi\u0161ljenja niti predstavljaju demonstraciju pravnih stavova koje bi zauzela u nekom od predmeta. <\/p>\n\n\n\n

Mira Smajlovi\u0107 penzinisana sudinica Suda BiH , koja je 16 godina sudila u procesima za ratne zlo\u010dine pred dr\u017eavnim Sudom, ka\u017ee kako zamjena zatvorske za nov\u010danu kaznu u slu\u010dajevima ratnih zlo\u010dina nije ni pravi\u010dna ni moralna. Vjeruje da je va\u017eno da se o ovoj temi govori, da se animira javnost, te da sudije koje sude ovakve predmete moraju biti svjesne da izre\u010dena kazna u zavisnosti od njene visine \u201csutra mo\u017ee biti nov\u010dana kazna\u201d. <\/p>\n\n\n\n

\u201cDa se pri\u010da o tome koliko je to moralno, koliko je to pravi\u010dno, evo u skladu je sa zakonom, ali je li pravi\u010dno i je li moralno – jedno drugo ne isklju\u010duje, jedno drugo dopunjuje, pa da se tako razmi\u0161lja. Dakle, prvo javnost, a drugo da se uti\u010de da mogu\u0107e da negdje imamo i hrabrog sudiju koji \u0107e po\u0161tuju\u0107i na\u010delo pravi\u010dnosti jednu suhoparnu normu tuma\u010diti na na\u010din da ta norma ne odgovara nekoj dru\u0161tvenoj stvarnosti koja kod nas jeste takva da su \u017ertve skrajnute, posebno \u017ertve ratnog zlo\u010dina. <\/p>\n\n\n\n

Za razliku od krivi\u010dnih zakona Republike Srpske i Federacije BiH, Krivi\u010dni zakon BiH, kako podsje\u0107a Aleksandra Petri\u0107, predvi\u0111a izuzetke kod mogu\u0107nosti izre\u010dene kazne zatvora do godinu dana nov\u010danom kaznom ukoliko su u pitanju krivi\u010dna djela protiv integriteta BiH, i krivi\u010dna djela koja se vezuju za teroristi\u010dke aktivnosti. <\/p>\n\n\n\n

\u201cTime zakonodavac daje jasnu poruku da postoje djela kod kojih se smatra neprimjerenim da se ova mogu\u0107nost dozvoli. Osim toga, izborom djela kod kojih ova zamjena nije mogu\u0107a, zakonodavac jasno zauzima stav \u0161ta je sistemu i dru\u0161tvu prioritetno va\u017eno\u201d, navodi ona.<\/p>\n\n\n\n

2017. godine u Krivi\u010dni zakon BiH uvedeni su izuzeci za djela za koja se ne mo\u017ee primjenjivati institute zamjene zatvorske nov\u010danom kaznom. Rije\u010d je o djelima protiv integriteta BiH i terorizma, finansiranja teroristi\u010dkih aktivnosti, javnog podsticanje na teroristi\u010dke aktivnosti, obuka za izvo\u0111enje teroristi\u010dkih aktivnosti, organizovanja teroristi\u010dke grupe. Ratni zlo\u010dini, na\u017ealost, nisu bili uvr\u0161teni u ove izuzetke.<\/p>\n\n\n\n

Izmjene je predlo\u017eila tada\u0161nja dr\u017eavna zastupnica Srpske demokratske stranke Aleksandra Pandurevi\u0107 i odnosile su se na djela protiv integriteta BiH, koja su kroz Ustavno pravnu komisiju dr\u017eavnog Parlamenta dopunjena i djelima koja se odnose na terorizam. Oba doma Parlamentarne skup\u0161tine BiH prihvatila su ove dopune Krivi\u010dnog zakona BiH. Iste godine, me\u0111utim, nije prihva\u0107en amandman zastupnika \u0160efika D\u017eaferovi\u0107a koji je tra\u017eio da potpuno ukidanje mogu\u0107nosti zamjene kazne zatvora nov\u010danom kaznom.<\/p>\n\n\n\n

O\u010dito je, ka\u017ee sutkinja Mira Smajlovi\u0107, da predlaga\u010di, donosioci zakona nisu senzibilni i ne prepoznaju ovaj problem, zato bi javnost trebala da ga stavi na pijedestal i da govori o tome da je sramotno da se za ratne zlo\u010dine kazna zatvora mijenja nov\u010danom kaznom. <\/p>\n\n\n\n

\u201cPa valjda bi i taj zakonodavac, ili ministar pravde jedan od predlaga\u010da ili neko drugi, koliko je visoki predstavnik donio odluka mogao je i u tom pravcu da donese odluku da se izuzimaju iz zakona ove zamjene za krivi\u010dna djela ratnog zlo\u010dina\u201d, ka\u017ee ona. <\/p>\n\n\n\n

Bo\u017eidarka Dugonji\u0107, sutkinja Vrhovnog suda Federacije BiH napominje da se, gledano sa aspekta krivi\u010dnog zakonodavstva u BiH, kako sudovi imaju zakonsku obavezu da kaznu zatvora u trajanju do jedne godine, na zahtjev osu\u0111enog, zamijene nov\u010danom kaznom, ne mo\u017ee \u201ezamjerati\u201c sudovima \u0161to to i \u010dine, jer postupaju u skladu sa zakonom. <\/p>\n\n\n\n

\u201eMe\u0111utim, gledano sa moralnog aspekta, jasno je da za odre\u0111ene vrste krivi\u010dnih djela, zbog same njihove prirode, primjena ovog instituta nema opravdanja, pa je onda na zakonodavcu da o tome povede ra\u010duna\u201c, dodaje ona. <\/p>\n\n\n\n

Organizacija TRIAL International je po\u010dela saradnju sa pojedinim senzibiliziranim  zastupnicima u Parlamentu Federacije BiH kako bi se do\u0161lo do Prijedloga dopuna \u010dlana Krivi\u010dnog zakona Federacije BiH u cilju onemogu\u0107avanja zamjene kazne zatvora nov\u010danom kaznom za krivi\u010dna djela protiv \u010dovje\u010dnosti i me\u0111unarodnog prava. Iz TRAIL-a predla\u017eu dopunu \u010dlana 43a. Krivi\u010dnog zakona Federacije BiH kojim je omogu\u0107en ovaj institut.<\/p>\n\n\n\n

Dopuna krivi\u010dnog zakonodavstva, kako ka\u017ee, Adrijana Hanu\u0161i\u0107 Be\u0107irovi\u0107, vi\u0161a pravna savjetnica organizacije TRIAL International mo\u017ee doprinijeti provo\u0111enju ciljeva zbog kojih kaznene politike jesu i uspostavljene, me\u0111u kojima je dru\u0161tvena osuda po\u010dinjenih djela, preventivna funkcija, ja\u010danje povjerenja gra\u0111ana u pravosudni sistem. <\/p>\n\n\n\n

\u201cOnemogu\u0107avanje ovakve prakse zna\u010di i uklanjanje rizika da \u0107e se ponovo nekim \u017ertvama oduzeti jedinstvena prilika za dostizanje nekog vida satisfakcije i da \u0107e biti predmet retraumatizacije koju nisu zaslu\u017eili. Na koncu, ona \u0161alje jasnu poruku dru\u0161tvu kako se posmatraju i tretiraju djela iz devedesetih koja su ostavila dubok trag na \u017eivote toliko puno gra\u0111ana Bosne i Hercegovine”, dodaje ona. <\/p>\n\n\n\n

\u010cemu treba da slu\u017ei institut nov\u010dane kazne<\/strong><\/p>\n\n\n\n

U praksi bosanskohercegova\u010dkih sudova zatvorske kazne do godinu dana naj\u010de\u0161\u0107e se izri\u010du, izme\u0111u ostalog, za lak\u0161e tjelesne povrede, za kra\u0111e u manjem iznosu, saobra\u0107ajna krivi\u010dna djela, ugro\u017eavanje sigurnosti, nesavjestan rad, zaklju\u010denje \u0161tetnog ugovora, privredne prestupe. Me\u0111utim, problem nastaje tokom ka\u017enjavanja najte\u017eih zlo\u010dine protiv me\u0111unarodnog prava. <\/p>\n\n\n\n

Institut zamjene kazne zatvora nov\u010danom kaznom nije presuda, ve\u0107 izvr\u0161ni postupak u kojem je zakonodavac ostavio mogu\u0107nost da se kazna zatvora ako je izre\u010dena do godinu dana mo\u017ee zamijeniti nov\u010danom kaznom. Ta je norma, kako obja\u0161njava sutkinja Mira Smajlovi\u0107, imala opravdanje, naro\u010dito kada je rije\u010d o imovinskim djelima. <\/p>\n\n\n\n

\u201cDr\u017eava je vjerovatno na\u0161la ekonomski interes kao prvo da se puni bud\u017eet, a drugo i da se oslobode zatvorski kapaciteti na na\u010din da ne bi dr\u017eava izdr\u017eavala ta lica. Ona ima svoj smisao u imovinskim djelima. Me\u0111utim, kada se donosio Zakon tada je ostavljena dispozicija sudu da cijeni u kojim situacijama \u0107e to uraditi. Pa se cijenila te\u017eina djela, okolnosti pod kojima je djelo u\u010dinjeno i to je imalo smisla. \u0160ta se desilo u dru\u0161tvu pa je zakonodavac odlu\u010dio da tu dispoziciju sudu ukine i da samo ostavi dispoziciju osu\u0111enog koji ka\u017ee jeste ja \u017eelim da mi se zamjeni kazna zatvora nov\u010danom kaznom, za\u0161to je to ura\u0111eno, ja to ne znam. Vjerovatno je onaj ko je mijenjao zakon vodio ra\u010duna o tome\u201d, navodi ona.<\/p>\n\n\n\n

Dakle, prema postoje\u0107em krivi\u010dnom zakonodavstvu Bosne i Hercegovine, sudovi su u obavezi da kaznu zatvora u trajanju do jedne godine, na zahtjev osu\u0111enog, zamijene nov\u010danom kaznom, odnosno ukoliko je takav zahtjev podnesen sud nema zakonsku mogu\u0107nost da ga odbije. <\/p>\n\n\n\n

To bi sve imalo smisla u imovinskim djelima, me\u0111utim, kako Smajilovi\u0107 dodaje, predlaga\u010d tog zakona nije cijenio kakve to mo\u017ee imati implikacije za ostala krivi\u010dna djela. <\/p>\n\n\n\n

Bo\u017eidarke Dugonji\u0107, sutkinja Vrhovnog suda Federacije BiH, dodaje kako sam institut zamjene kazne zatvora nov\u010danom kaznom ne predstavlja problem, nego efikasno rje\u0161enje kojim se posti\u017ee da kratkotrajne kazne zatvora (do jedne godine), umjesto da se izdr\u017eavaju u kazneno-popravnim ustanovama, budu zamijenjene nov\u010danom kaznom. <\/p>\n\n\n\n

\u201eTime se posti\u017eu mnogostruki efekti me\u0111u kojima su rastere\u0107enje kazneno-popravnih ustanova i umanjenje bud\u017eetskih tro\u0161kova za izdr\u017eavanje zatvorenika, a s druge strane, priliv nov\u010danih sredstava u bud\u017eet. Ovaj institut poznaju pravosu\u0111a svih modernih demokratskih dr\u017eava i primjenjuje se izme\u0111u ostalog i zbog toga \u0161to po\u010dinitelji \u201esitnijih\u201c krivi\u010dnih djela (za koja su zaprije\u0107ene bla\u017ee kazne), za vrijeme izdr\u017eavanja kratkotrajne kazne zatvora, ne mogu ni zavr\u0161iti ukupni program resocijalizacije koji se provodi u kazneno-popravnim ustanovama\u201c, obja\u0161njava ona. <\/p>\n\n\n\n

Iako je u javnosti, kako ka\u017ee, prisutan generalno negativan stav o mogu\u0107nosti zamjene kazne zatvora nov\u010danom kaznom, uglavnom usljed neinformiranosti o tome pod kojim uslovima i za\u0161to se taj institut primjenjuje, treba jasno re\u0107i da on ima opravdanje svog postojanja u krivi\u010dnom zakonodavstvu, o \u010demu se u svojim odlukama izja\u0161njavao i Evropski sud za ljudska prava, pa i Ustavni sud BiH. <\/p>\n\n\n\n

\u201eProblem u primjeni ovog instituta mo\u017ee nastati tamo gdje ne postoji zakonski kriteriji u smislu ograni\u010denja njegove primjene na odre\u0111enu vrstu krivi\u010dnih djela, kao \u0161to je slu\u010daj i u BiH, pa ukoliko postoji zakonska mogu\u0107nost ubla\u017eavanja kazne zatvora do jedne godine, slijedi da se institut mo\u017ee primijeniti i na po\u010dinitelje te\u017eih krivi\u010dnih djela ili na po\u010dinitelje krivi\u010dnih djela za koja su zaprije\u0107ene bla\u017ee kazne, ali su ona po svojoj prirodi takva da primjena ovog instituta gubi svaki smisao (silovanje, bludne radnje, spolni odno\u0161aj zloupotrebom polo\u017eaja, spolni odno\u0161aj sa djetetom i dr.\u201c, obja\u0161njava Dugonji\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Problem se javlja, dodaje sutkinja Smajilovi\u0107, kada do\u0111e do djela ratnog zlo\u010dina koja su prema me\u0111unarodnom pravu najte\u017ea krivi\u010dna djela, koja zaslu\u017euju najte\u017ee krivi\u010dne sankcije, najja\u010du dru\u0161tvenu osudu.<\/p>\n\n\n\n

\u201cI onda dolazimo na to da se to svede na jednu ekonomsku kategoriju \u0161to je zaista ne\u0161to \u0161to je vrijedno razmi\u0161ljanja. Zakon je takav, to je norma, ali sa aspekta pravi\u010dnosti, moralnosti naprosto ne mo\u017ee izdr\u017eati taj test. Nemogu\u0107e je ratni zlo\u010din svesti na ekonomsku kategoriju da se ta kazna zamijeni nekim nov\u010danim iznosom. Nespojivo je, povreda humanitarnog prava. Ja posebno govorim sa pozicije \u017ertve, znate na\u0161 zakon ni to nije rije\u0161io na adekvatan na\u010din\u201d, upozorava ona. <\/p>\n\n\n\n

\u0160ta se poru\u010duje \u017ertvama?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u010cinjenica da je zatvorsku kaznu mogu\u0107e zamijeniti i u slu\u010dajevima ratnih zlo\u010dina, prema mi\u0161ljenju Adrijane Hanu\u0161i\u0107 Be\u0107irovi\u0107, vi\u0161e pravne savjetnice u organizaciji TRIAL International jako lose uti\u010de na \u017ertve ratnih zlo\u010dina koje su imale status o\u0161te\u0107enog lica u tim predmetima, ali i na \u0161iru zajednicu \u017ertava ratnih zlo\u010dina. Na ovaj na\u010din, se kako ka\u017ee, direktno se podriva njihovo povjerenje u pravosu\u0111e, jer se sugerira da \u010dak i oni koji su po\u010dinili najte\u017ee zlo\u010dine, i koji su za to pravosna\u017eno osu\u0111eni, mogu, ukoliko imaju sredstva, da kupe svoju slobodu i time izbjegnu sankciju i za najgnusnija djela. <\/p>\n\n\n\n

\u201cTime se \u017ertvama oduzima prilika za satisfakciju, kao jednu od mjera reparacije na koju imaju pravo prema me\u0111unarodnim standardima, a koja se, izme\u0111u ostalog, mo\u017ee posti\u0107i adekvatnim ka\u017enjavanjem po\u010dinitelja zlo\u010dina. Bez takve satisfakcije, i uz dodatno razo\u010darenje zbog omogu\u0107avanja zamjene kazne za nov\u010danu kaznu, proces rehabilitacije i poku\u0161aj integrisanja takvog iskustva u njihov \u017eivot, jeste uveliko ote\u017ean”, dodaje ona.<\/p>\n\n\n\n

Aleksandra Petri\u0107 pravnica u organizaciji Udru\u017eene \u017eene Banja Luka, ka\u017ee kako, Izricanje niskih kazni u slu\u010dajevima ratnih zlo\u010dina nosi poruku \u017ertvama da su ova djela manje dru\u0161tvene opasnosti, da ne proizvode ozbiljne posljedice po \u017ertvu i dru\u0161tvo u cjelini, \u0161to je nesrazmjerno prirodi krivi\u010dnih djela ratnih zlo\u010dina. <\/p>\n\n\n\n

\u201cSa niskim kaznama nema dru\u0161tvene osude po\u010dinjenog zlo\u010dina, nema ostvarivanja pravi\u010dnosti koje \u017ertve o\u010dekuju, kako bi osjetile da su bitne dru\u0161tvu i da dru\u0161tvo i pravosudni sistem osu\u0111uju ono \u0161to su pre\u017eivjele\u201d, navodi ona.<\/p>\n\n\n\n

\u017drtve ratnih zlo\u010dina ve\u0107 decenijama nakon rata u BiH, podsje\u0107a Petri\u0107, \u017eive na dru\u0161tvenim marginama i nisu prioritet javnim institucijama u kontekstu ostvarivanja njihovih osnovnih ljudskih prava. <\/p>\n\n\n\n

\u201cProcesuiranje i osude po\u010dinilaca ratnih zlo\u010dina \u017ertvama primarno donose osje\u0107aj prepoznavanja njihovih patnji i stradanja, potvrdu da su do\u017eivjele i pre\u017eivjele strahote, da im se vjeruje. Da je neko kriv i da \u0107e odgovarati za zlo\u010din koji su pre\u017eivjele. Mogu\u0107nost “otpla\u0107ivanja” ratnih zlo\u010dina nosi poruku da su stradanje i njegove posljedice zanemarive i neva\u017ene i da su prava po\u010dinioca va\u017enija u odnosu na patnju i bol \u017ertava. To je  dru\u0161tveno neprihvatljivo i nemoralno\u201d, jasna je ona. <\/p>\n\n\n\n

Zamjenom zatvora nov\u010danom kaznom, kako ka\u017ee biv\u0161a sutkinja Suda BiH Mira Smajlovi\u0107, \u017ertvama poru\u010dujemo <\/strong>da je prakti\u010dno je bagatelizovana njihova patnja, da se naprosto novcem sve mo\u017ee kupiti pa i ne\u010dija du\u0161evna bol. Bosanskohercegova\u010dko dru\u0161tvo bi, vjeruje ona, trebalo, s obzirom da je iza\u0161lo iz rata da ima posebnu senzibilnost prema \u017ertvama. <\/p>\n\n\n\n

\u201cIna\u010de bi svaku \u017ertvu, a posebno \u017ertvu ratnog seksualnog nasilja trebalo za\u0161tititi, da ni u primisli ne bi moglo biti da neko ko ima pare otkupi slobodu. Mislim da je to jako lo\u0161a poruka \u017ertvama\u201d, ka\u017ee Smajlovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Podsje\u0107a da mnogi optu\u017eeni koji se procesuiraju na Sudu BIH imaju nov\u010danu pomo\u0107 od vi\u0161e udru\u017eenja pod navodima da im oni pru\u017eaju tu pomo\u0107 za odbranu u krivi\u010dnom postupku. <\/p>\n\n\n\n

\u201cI ta su nov\u010dana sredstva mo\u017eda od bud\u017eetskih obveznika, jer se finansiraju vjerovatno iz bud\u017eeta. Ali sada kada svedemo da on i otkupi tu slobodu jer jedno je braniti se na sudu imati pravi\u010dnu odbranu, a drugo je kada ve\u0107 Sud donese odluku da se to mijenja u nov\u010danu kaznu. Mislim da se to bagateli\u0161e i da to nije dobro da poruka \u017ertvama. Na kraju ta ekonomska kategorija, materijalna kategorija je prevla\u0111uju\u0107a u ovom na\u0161em dru\u0161tvu i da nismo senzibilni na ne\u010dije patnje i da se ne mo\u017ee sve novcem platiti\u201d, zaklju\u010duje Smajlovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

\u010clanak je rezultat saradnje autorice teksta sa organizacijom TRIAL International.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pi\u0161e: Marija Arnautovi\u0107 Osam osu\u0111enih za krivi\u010dno djelo ratni zlo\u010din na zatvorsku kaznu od jedne godine, zamijenilo je, u posljednjih pet godina, zatvorsku nov\u010danom kaznom. Tri takve presude su izre\u010dene i rje\u0161enja o zamjeni za nov\u010danu kaznu donesena pred Sudom Bosne i Hercegovine (BiH), po dvije pred kantonalnim sudovima u Zenici i Biha\u0107u i jedna […]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-1201","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/trial.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1201","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/trial.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/trial.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/trial.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/trial.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1201"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/trial.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1201\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1205,"href":"https:\/\/trial.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1201\/revisions\/1205"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/trial.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1201"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/trial.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1201"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/trial.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1201"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}