{"id":1391,"date":"2024-05-21T09:47:54","date_gmt":"2024-05-21T07:47:54","guid":{"rendered":"https:\/\/trial.ba\/?p=1391"},"modified":"2024-05-21T09:47:56","modified_gmt":"2024-05-21T07:47:56","slug":"slucaj-pekovic-bi-mogao-pokazati-spremnost-vlasti-i-pravosuda-u-crnoj-gori-da-se-adekvatno-suoci-sa-ratnom-prosloscu-u-regiji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/trial.ba\/?p=1391","title":{"rendered":"Slu\u010daj Pekovi\u0107 bi mogao pokazati spremnost vlasti i pravosu\u0111a u Crnoj Gori da se adekvatno suo\u010di sa ratnom pro\u0161lo\u0161\u0107u u regiji"},"content":{"rendered":"\n

Pi\u0161e: Marija Arnautovi\u0107<\/em><\/p>\n\n\n\n

Ime Slobodana Pekovi\u0107a, optu\u017eenog za ubistvo dvoje bo\u0161nja\u010dkih civila u Fo\u010di 1992. godine i za ratni zlo\u010din silovanja u tom gradu pominje se na po\u010detku posljednjeg izvje\u0161taja<\/a> State Departmenta o stanju ljudskih prava u Crnoj Gori. Napominje se da je civilni sektor, odnosno organizacija Akcija za ljudska prava (HRA) kritikovala nedostatak napretka u procesuiranju ratnih zlo\u010dina, kao i priznavanju \u017ertava i obe\u0161te\u0107enju.<\/p>\n\n\n\n

Izvjesno je da se to ime, izme\u0111u ostalog, pominje i zbog \u010dinjenice da su\u0111enje Pekovi\u0107u, koje je po\u010delo u junu 2022. godine, nije daleko odmaklo. Prije 22. aprila, kada je odr\u017ean glavni pretres, i Pekovi\u0107u dodjeljen advokat po slu\u017ebenoj du\u017enosti, jedanaest mjeseci nije odr\u017eano nijedno ro\u010di\u0161te, u najve\u0107em broju slu\u010dajeva zbog bolesti njegovog branioca. Iz nevladinih organizacija upozoravaju da, zbog odugovla\u010denja procesa koji se pred crnogorskim pravosu\u0111em vodi protiv Pekovi\u0107a, postoji opasnost od bjekstva, jer u oktobru isti\u010du mjere pritvora koje su mu odre\u0111ene. <\/p>\n\n\n\n

Organizacija TRIAL International iz Sarajeva, ovaj proces prati od po\u010detka i pru\u017ea pravnu podr\u0161ku o\u0161te\u0107enoj. Mjera pritvora Pekovi\u0107u, kako obja\u0161njava Ajna Mahmi\u0107 iz te organizacije, je i odre\u0111ena zbog bojazni da bi optu\u017eeni mogao bjekstvom izbje\u0107i procesuiranje za zlo\u010dine koji mu se stavljaju na teret.<\/p>\n\n\n\n

Jednako tako, dodaje ona, osnovano je sumnjati i sada da bi optu\u017eeni iskoristio ovu pogodnost ukoliko bi mu bila ostavljena. U tom slu\u010daju, ka\u017ee Mahmi\u0107, ne samo da bi optu\u017eeni izbjegao sankciju, a time pravda ne bi bila zadovoljena, nego bi i crnogorsko pravosu\u0111e pokazalo nespremnost za potpuni proces suo\u010davanja s ratnom pro\u0161lo\u0161\u0107u kroz efikasno procesuiranje ratnih zlo\u010dinaca.<\/p>\n\n\n\n

\u201cNe ulaze\u0107i u prirodu zdravstvenog stanja kolege, razlozi za odlaganje bi se mogli smatrati strategijom odbrane, kao poku\u0161aj da proces odr\u017ee aktivnim, bez presude, do 21. oktobra ove godine, kada po sili zakona, ukoliko se do tada ne donese presuda, okrivljeni mora biti pu\u0161ten na slobodu\u201d, vjeruje i Dalibor Tomovi\u0107, punomo\u0107nik za\u0161ti\u0107ene svjedokinje za \u010dije se silovanje tokom rata u Bosni i Hercegovini Pekovi\u0107 tereti.<\/p>\n\n\n\n

Pedeset\u010detvorogodi\u0161nji Pekovi\u0107 uhap\u0161en je<\/a> u oktobru 2021. godine u Danilovgradu, gdje je i \u017eivio. Ro\u0111en kao \u0106ur\u010di\u0107 u Plu\u017einama u Crnoj Gori na samoj granici sa Bosnom i Hercegovinom (BiH), promijenio je prezime. Razlog za to nije poznat. Postupak protiv njega kao Slobodana \u010cur\u010di\u0107a, zbog ubistva civila i ratnog zlo\u010dina silovanja prvobitno je vodilo bosanskohercegova\u010dko pravosu\u0111e.<\/p>\n\n\n\n

Optu\u017enica Vi\u0161eg suda u Podgorici tereti ga da je u junu 1992. godine sa drugim vojnicima Vojske Republike Srpske (VRS) u\u010destvovao u oru\u017eanom napadu na selo Hum kraj Fo\u010de, gdje je automatskim oru\u017ejem ubio Eminu i Muju \u0160abanovi\u0107, nakon \u010dega su njihova tijela zapaljena u ku\u0107i Muje \u0160abanovi\u0107a. Pekovi\u0107 je optu\u017een i da je, sa jo\u0161 nekoliko uniformisanih osoba, u septembru iste godine do\u0161ao u sportsku dvoranu \u201cPartizan\u201d u Fo\u010di gdje su bile zato\u010dene \u017eene i djeca i pod izgovorom da je do\u0161ao da je spasi, izveo za\u0161ti\u0107enu svjedokinju, njenu maloljetnu k\u0107erku i jo\u0161 nekoliko osoba, odveo u stan koji se nalazio u blizini Stanice javne bezbijednosti u Fo\u010di gdje se ve\u0107 nalazila grupa vojnika. Uveo je u jednu od soba, gdje se nalazila jo\u0161 jedna naoru\u017eana mu\u0161ka osoba i silovao je.<\/p>\n\n\n\n

Ro\u010di\u0161te nakon jedanaest mjeseci<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Su\u0111enje Slobodanu Pekovi\u0107u, nakon jedanaest mjeseci nastavljeno je u aprilu ove godine.  Ro\u010di\u0161te glavne rasprave odr\u017eano je jo\u0161 krajem maja pro\u0161le godine, a su\u0111enje je od tada, kako je saop\u0161teno iz Akcije za ljudska prava, odlagano pet puta. Tri puta zbog odsustva branioca, jednom zbog odsustva \u010dlana sudijskog vije\u0107a i jednom zbog nemogu\u0107nosti Suda BiH da obezbijedi saslu\u0161anje svjedoka. Kako se svjedoci nalaze u BiH, zbog ekonomi\u010dnosti postupka, njihovo saslu\u0161anje sprovodi se putem video linka, naveli su iz HRA.<\/p>\n\n\n\n

Bez obzira \u0161to je odlaganja ro\u010dista u samo jednom slu\u010daju do\u0161lo zbog nemogu\u0107nosti bosanskohercegova\u010dkog Suda da obezbijedi saslu\u0161anje svjedoka, neki mediji u Bosni i Hercegovini prenijeli su da je to razlog zbog kojeg postoji mogu\u0107nost da se Pekovi\u0107 uskoro na\u0111e na slobodi, zanemaruju\u0107i razloge zbog kojih je ro\u010di\u0161te ranije odlagano.<\/p>\n\n\n\n

Specijalna tu\u017eiteljka Tanja \u010colan Dereti\u0107 je zbog u\u010destalog odlaganja zahtjevala vje\u0161ta\u010denje medicinske dokumentacije branioca, da bi se ocijenilo ho\u0107e li biti u stanju da u skorijem periodu prati tok su\u0111enja. Odlukom predsjednika Vi\u0161eg suda u Podgorici, Pekovi\u0107u je dodjeljen i advokat po slu\u017ebenoj du\u017enosti, koji \u0107e nastaviti da postupa zajedno sa njegovim izabranim advokatom.<\/p>\n\n\n\n

Pravni zastupnik za\u0161ti\u0107ene svjedokinje Dalibor Tomovi\u0107 podsje\u0107a da je Sud u Podgorici zbog jednog odlaganja kaznio Pekovi\u0107evog branioca, jer nije dostavio opravdanje za izostanak zbog zdravstvenih razloga i pozdravlja odluku da mu se dodjeli advokat po slu\u017ebenoj du\u017enosti.<\/p>\n\n\n\n

\u201cMoje mi\u0161ljenje je da je ova poslednja odluka suda uz zakazivanje vi\u0161e ro\u010di\u0161ta u toku jednog mjeseca, a ne jednog u mjesec dana jedini na\u010din da se sprije\u010di odlaganje pretresa\u201d, ka\u017ee on.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim, napominje Bojana Malovi\u0107, iz Akcije za ljudska prava, koja od po\u010detka procesa u Crnoj Gori prati su\u0111enje, time se rije\u0161ava samo jedna strana problema. U daljem toku postupka je, ka\u017ee, neophodno obezbijediti i br\u017eu i blagovremeniju saradnju izme\u0111u sudova u Crnoj Gori i BiH, kako bi se sva predstoje\u0107a saslu\u0161anja svjedoka sprovela bez nepotrebnog odugovla\u010denja, uslovljenog tehni\u010dkim razlozima. <\/p>\n\n\n\n

Na posljednjem ro\u010di\u0161tu Slobodanu Pekovi\u0107u, odbrana je zahtjevala ukidanje pritvora pozivaju\u0107i se na standard Evropskog suda za ljudska prava “da pritvorski osnov slabi protokom vremena”, zaklju\u010div\u0161i da je u ovom predmetu “prakti\u010dno nestao”, jer se Pekovi\u0107 u pritvoru nalazi ve\u0107 dvije godine i \u0161est mjeseci. Kao dodatne razloge naveli su i lo\u0161e zdravstveno stanje okrivljenog, koji je u me\u0111uvremenu, u zatvoru pretrpio dva sr\u010dana udara i operaciju, i \u010dije srce sada “funkcioni\u0161e samo 10 odsto”. Predlog za ukidanje pritvora je odbijen, jer prema mi\u0161ljenju Suda, razlozi zbog kojih je odre\u0111en i dalje postoje – opasnost od bjekstva i visina zaprije\u0107ene kazne. Naredna ro\u010di\u0161ta zakazano su za 28. maj, 11. jun i 5. jul.<\/p>\n\n\n\n

Prvi slu\u010daj ratnog silovanja pred crnogorskim pravosu\u0111em<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Su\u0111enje Slobodanu Pekovi\u0107u za ratni zlo\u010din silovanja prvo je takvo pred sudovima u Crnoj Gori. Zbog toga, Bojana Malovi\u0107 iz HRA, vjeruje da je rije\u010d o strate\u0161ki va\u017enom slu\u010daju za tu dr\u017eavu, jer prvi put procesuira seksualno nasilje u kome \u017ertva ima status za\u0161ti\u0107enog svjedoka. Procesuiranje tog slu\u010daja, ka\u017ee ona, bi trebalo da bude \u0161to bolji primjer takvog su\u0111enja za budu\u0107e sli\u010dne predmete kojih ima – sude\u0107i po dokumentaciji koju je Crna Gora ve\u0107 dobila od Rezidualnog mehanizma Ha\u0161kog tribunala. <\/p>\n\n\n\n

\u201cKada \u017ertve uvide da se ovakav slu\u010daj procesuira s ozbiljno\u0161\u0107u, odlu\u010dno\u0161\u0107u i da se u Crnoj Gori osigurava pravda, to ih mo\u017ee samo ohrabriti da pristanu da u\u010destvuju u tim postupcima\u201d, dodaje Malovi\u0107. <\/p>\n\n\n\n

U tom smislu, kako obja\u0161njava, pored za\u0161titnih garancija u vidu svjedo\u010denja pod pseudonimom, putem video linka, bez vidiljivih fizi\u010dkih karakteristika uz izmijenjen glas, sud bi morao da povede ra\u010duna i o dosu\u0111ivanju imovinsko pravnog zahtjeva \u017ertavama u krivi\u010dnom postupku. Na taj na\u010din bi se, navodi Malovi\u0107, sprije\u010dila njihova retraumatizacija u parni\u010dnom postupku, ali i otkrivanje njihovog identiteta. <\/p>\n\n\n\n

\u201cU predmetu Slobodana Pekovi\u0107a, takav zahtjev je postavljen. Stvaranje takvog osje\u0107aja podr\u0161ke i za\u0161tite mo\u017ee smanjiti strah od dalje traumatizacije i stigmatizacije\u201d, podsje\u0107a ona.<\/p>\n\n\n\n

Da je crnogorsko pravosu\u0111e spremno da procesuira slu\u010dajeve ratnih zlo\u010dina, pa i ratnog zlo\u010dina silovanje, smatra specijalna dr\u017eavna tu\u017eiteljka Tanja \u010colan Dereti\u0107. Predmet Pekovi\u0107 je, ka\u017ee, zna\u010dajan, jer je za\u0161ti\u0107eni svjedok postavio imovinsko pravni zahtjev. \u201cU konkretnom slu\u010daju o\u010dekujemo da sud odlu\u010di o istom, kako o\u0161te\u0107enu ne bi uputio na parnicu i time je eventualno izlo\u017eio otkrivanju identiteta\u201d, dodaje \u010colan Dereti\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Iskustvo i suda i tu\u017eila\u0161tva u predmetima ratnog seksualnog nasilja igra veliku ulogu, smatra Bojana Malovi\u0107 iz HRA. Ono, kako obja\u0161njava, pobolj\u0161ava osje\u0107aj za vo\u0111enje osjetljivih postupaka, doprinosi spre\u010davanju sekundarne viktimizacije, koja je nerijetko uzrokovana pitanjima odbrane, ali i atmosferi koja je li\u0161ena dru\u0161tvene stigme, a koja dodatno produbljuje osje\u0107aj poni\u017eenja i degradiranosti kod \u017ertve. <\/p>\n\n\n\n

\u201cNedostatak iskustva crnogorskog pravosu\u0111a u ovakvim predmetima mo\u017ee biti nadokna\u0111en profesionalnim postupanjem koje se od njih o\u010dekuje i koje sve \u017ertve zaslu\u017euju\u201d, podsje\u0107a ona.<\/p>\n\n\n\n

U organizaciji TRIAL International iz Sarajeva, znaju da do napretka u procesuiranju ratnih zlo\u010dina i svim segmentima koji su va\u017eni za potpuno ostvarenje krivi\u010dne pravde dolazi s godinama razvoja prakse unutar pravosudnih institucija.<\/p>\n\n\n\n

\u201eSvjesni potrebe za razmjenom znanja i iskustava bh i crnogorskog pravosu\u0111a, jo\u0161 2021. godine organizacija TRIAL International je, u partnerstvu s Akcijom za ljudska prava, aktivno radila na umre\u017eavanju pravosudnih institucija ove dvije zemlje. Saradnja se nastavila sve do danas stoga su kapaciteti i iskustva bh pravosu\u0111a proiza\u0161li kroz vi\u0161edecenijski rad na procesuiranju ratnih zlo\u010dina, bili na raspolaganju crnogorskom pravosu\u0111u\u201c, ka\u017ee Ajna Mahmi\u0107 iz ove organizacije.<\/p>\n\n\n\n

Zna\u010daj uspje\u0161nog procesuiranja konkretnog predmeta, dodaje ona, mo\u017ee se posmatrati i kroz kriterije koje Crna Gora kao zemlja kandidat za \u010dlanstvo u EU mora ispuniti, me\u0111u njima i zahtjevi Evropske komisije koji se odnose na poduzimanje koraka ka procesuiranju ratnih zlo\u010dina koje su po\u010dinili crnogorski dr\u017eavljani, te poja\u010danu saradnju s regionalnim pravosu\u0111em.<\/p>\n\n\n\n

Na ja\u010danje saradnje sa regionalnim pravosu\u0111em poziva i pravni zastupnik za\u0161ti\u0107ene svjedokinje u slu\u010daju Pekovi\u0107, advokat Dalibor Tomovi\u0107, uz podsje\u0107anje da je ovakav slu\u010daj novina za crnogorski pravosudni sistem, jer je rije\u010d o prvom takvom predmetu koji je formiran za ovakvu vrstu te\u0161ke povrede humanitarnog prava.<\/p>\n\n\n\n

\u201cDodatno u postupku su i za\u0161ti\u0107eni svjedoci, kao dio dokazne gra\u0111e, \u0161to predstavlja poseban izazov za sudsko vije\u0107e. Bez namjere da se ugrozi prezumpcija nevinosti okrivljenog, ukazujem da je za ovaj zlo\u010din ve\u0107 u Sudu BiH osu\u0111en Ja\u0161ko Gazdi\u0107 na 17 godina zatvora. Upravo iskustva sudova u BiH i sudska praksa, mogu biti od velike pomo\u0107i na\u0161im sudovima u ovakvim predmetima\u201d, obja\u0161njava on.<\/p>\n\n\n\n

Ajna Mahmi\u0107 iz TRIAL-a ka\u017ee kako ovaj slu\u010daj predstavlja va\u017enu prekretnicu budu\u0107i da se radi o prvom predmetu ratnog seksualnog nasilja po\u010dinjenog u BiH koji \u0107e biti procesuiran u Crnoj Gori.<\/p>\n\n\n\n

\u201eObzirom da je ovaj predmet presedan, adekvatno postupanje u predmetu i dono\u0161enje presude zasnovane na na\u010delima pravi\u010dnosti, vladavine prava i nepristrasnosti je od klju\u010dnog zna\u010daja za zadovoljenje pravde ne samo o\u0161te\u0107enih u ovom predmetu nego svih narednih koji se mogu na\u0107i pred pravosu\u0111em Crne Gore\u201c, dodaje ona.<\/p>\n\n\n\n

Slu\u010daj pred bosanskohercegova\u010dkim pravosu\u0111em<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Od potvr\u0111ivanja optu\u017enice pred Sudom BiH do ustupanja predmeta i po\u010detka krivi\u010dnog postupka u Crnoj Gori pro\u0161le su tri godine.<\/p>\n\n\n\n

Optu\u017enica bh pravosu\u0111a, tada Slobodana \u010cur\u010di\u0107a, danas Pekovi\u0107a, tereti da je kao biv\u0161i pripadnik Vojske Republike Srpske na podru\u010dju Fo\u010de usmrtio dvoje civila bo\u0161nja\u010dke nacionalnosti i silovao jednu \u017eensku osobu, pred Sudom BiH potvr\u0111ena je u februaru 2019. godine. Tu\u017eila\u0161tvo BiH, tada je najavilo da \u0107e navode optu\u017enice dokazivati pozivanjem 13 svjedoka i stru\u010dnih vje\u0161taka i prilaganjem oko 50 materijalnih dokaza.<\/p>\n\n\n\n

Na vi\u0161e pitanja o procesu protiv Pekovi\u0107a pred bosanskohercegova\u010dkim pravosu\u0111em, iz Tu\u017eila\u0161tva Bosne i Hercegovine u nekoliko re\u010denica odgovaraju, ne navode\u0107i detalje o procesu u BiH. <\/p>\n\n\n\n

\u201cPredmet protiv navedenog optu\u017eenog, nakon odluke Suda BiH, a sukladno protokolu o suradnji i pozitivnim propisima, ustupljen je pravosu\u0111u Crne Gore, jer se optu\u017eenik nalazi na podru\u010dju te dr\u017eave, te na drugi na\u010din ne bi bilo mogu\u0107e vo\u0111enje postupka. Nakon \u0161to je predmet ustupljen, Tu\u017eiteljstvo BiH je informirano da je optu\u017enica podignuta i potvr\u0111ena od strane pravosu\u0111a Crne Gore i da je postupak po\u010deo\u201d, naveo je glasogovornik Tu\u017eila\u0161tva Bosne i Hercegovine Boris Grube\u0161i\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Pravni zastupnik za\u0161ti\u0107ene svjedokinje Dalibor Tomovi\u0107 ka\u017ee da je predmet ustupljen u oktobru 2021. godine Specijalnom dr\u017eavnom tu\u017eila\u0161tvu Crne Gore<\/p>\n\n\n\n

Na pitanje da li je tri godine od potvr\u0111ivanja optu\u017enice pred Sudom BiH do potvr\u0111ivanja optu\u017enice i po\u010detka su\u0111enja u Crnoj Gori predug rok, advokat Tomovi\u0107 ka\u017ee da je to pitanje, za pravosudne organe kako BiH, tako i Crne Gore.<\/p>\n\n\n\n

\u201cToliki protok vremena nije opravdan, a najvjerovatnije je uslovljen praksom u BiH da se uslovi za ustupanje predmeta Crnoj Gori sti\u010du tek kada se uredno obavije\u0161teni optu\u017eeni iz neopravdanih razloga ne pojavi na zakazanom su\u0111enju. Takav stav predstavlja problem i u drugim predmetima protiv crnogorskih dr\u017eavljana, koji se vode u BiH, jer se procesuiranje nepotrebno odugovla\u010di\u201d, ka\u017ee Bojana Malovi\u0107 iz Akcije za ljudska prava.<\/p>\n\n\n\n

TRIAL International je od samog po\u010detka pru\u017eao pravnu podr\u0161ku pre\u017eivjeloj ratnog seksualnog nasilja, na dugom putu borbe protiv neka\u017enjivosti, uklju\u010duju\u0107i komunikaciju sa Tu\u017eila\u0161tvom BiH koje je vodilo istragu u njenom predmetu. Optu\u017enica je podignuta 2018. godine. Kako se osumnji\u010deni nije nalazio u BiH, izdata je Interpolova \u201ecrvena potjernica\u201cza njegovo hap\u0161enje, te je kona\u010dno uhap\u0161en u Crnoj Gori.<\/p>\n\n\n\n

Spacijalna dr\u017eavna tu\u017eiteljka za ratne zlo\u010dine Crne Gore Tanja \u010colan Dereti\u0107 podsje\u0107a da je Sud BiH u julu 2021. godine uputio zamolnicu nadle\u017enom organu u Crnoj Gori za pru\u017eanje me\u0111unarodne pravne pomo\u0107i, ustupanje i preuzimanje krivi\u010dnog gonjenja optu\u017eenog.<\/p>\n\n\n\n

Crnogorsko pravosu\u0111e ovaj je predmet preuzelo od bosanskohercegova\u010dkog putem mehanizma me\u0111unarodne pravne pomo\u0107i. Ajna Mahmi\u0107 iz organizacije TRIAL ka\u017ee da je pravosudna saradnja izme\u0111u dr\u017eava u suzbijanju kriminaliteta vrlo zna\u010dajno podru\u010dje u sveukupnim me\u0111unarodnim odnosima.<\/p>\n\n\n\n

\u201eIako, na\u017ealost, nije ustaljena praksa da zemlje regiona ali i druge, izru\u010duju svoje dr\u017eavljane u BiH ili ih sami procesuiraju za ratne zlo\u010dine, u konkretnom slu\u010daju saradnja ove dvije dr\u017eave je primjenom ovog instituta dovela do prvog hap\u0161enja tada osumnji\u010denog lica, a kasnije i do potvr\u0111ivanja optu\u017enice i trenutnog procesuiranja optu\u017eenog lica\u201c, dodaje ona.<\/p>\n\n\n\n

Podsje\u0107a da pravosudne institucije u BiH nisu okon\u010dale procesuiranje predmeta ratnih zlo\u010dina do kraja 2023. godine \u0161to je bio krajnji rok koji su vlasti same zacrtale u Revidiranoj strategiji za rad na predmetima ratnih zlo\u010dina, a jedan od osnovnih razloga je manjak regionalne saradnje u procesuiranju ratnih zlo\u010dina.<\/p>\n\n\n\n

\u201ePravda mora biti zadovoljena, bez obzira na vrijeme koje je proteklo od kada je zlo\u010din po\u010dinjen a saradnja tu\u017eila\u0161tava na Balkanu je klju\u010dna za procesuiranje ve\u0107eg broja po\u010dinilaca ratnih zlo\u010dina po\u010dinjenih u BiH, budu\u0107i da su se mnogi od njih odselili u susjedne zemlje u poku\u0161aju da izbjegnu pravdu\u201c, obja\u0161njava Mahmi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

S druge strane u Akciji za ljudska prava navode da je u posljednje tri decenije pred crnogorskim sudovima zavr\u0161eno sedam krivi\u010dnih postupaka za ratne zlo\u010dine izvr\u0161ene tokom ratova devedesetih na podru\u010dju biv\u0161e Jugoslavije.<\/p>\n\n\n\n

\u201cU tim predmetima 70 posto optu\u017eenih je oslobo\u0111eno svake krivice, \u0161to zbog lo\u0161e sprovedenih istraga, pogre\u0161ne primjene me\u0111unarodnog humanitarnog i doma\u0107eg krivi\u010dnog prava, nedostatka regionalne saradnje, ali i nedostatka politi\u010dke volje da se istinski pozabavimo ratnim zlo\u010dinima\u201d, ka\u017ee Malovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

S obzirom na teret pro\u0161lih neuspjeha u suo\u010davanju s ratnim zlo\u010dinima, novi Vrhovni dr\u017eavni tu\u017eilac Crne Gore je, podsje\u0107a ona, u postupku izbora obe\u0107ao da \u0107e obezbijediti profesionalno procesuiranje, a to isto o\u010dekuje i me\u0111unarodna zajednica, posebno Evropska unija.<\/p>\n\n\n\n

\u201cVa\u017enije od svega od Crne Gore to o\u010dekuju \u017ertve koje se sve ove godine bore za pravdu\u201d, zaklju\u010duje Malovi\u0107.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pi\u0161e: Marija Arnautovi\u0107 Ime Slobodana Pekovi\u0107a, optu\u017eenog za ubistvo dvoje bo\u0161nja\u010dkih civila u Fo\u010di 1992. godine i za ratni zlo\u010din silovanja u tom gradu pominje se na po\u010detku posljednjeg izvje\u0161taja State Departmenta o stanju ljudskih prava u Crnoj Gori. Napominje se da je civilni sektor, odnosno organizacija Akcija za ljudska prava (HRA) kritikovala nedostatak napretka […]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-1391","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/trial.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1391","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/trial.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/trial.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/trial.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/trial.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1391"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/trial.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1391\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1392,"href":"https:\/\/trial.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1391\/revisions\/1392"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/trial.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1391"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/trial.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1391"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/trial.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1391"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}