BRANITELJICE LJUDSKIH PRAVA

Obilježavanje Međunarodnog dana žena je iza nas, ali braniteljice ljudskih prava neumorno rade tokom cijele godine kako bi kreirale pravičnije i ravnopravnije društvo, pomažući onima koji su pretrpjeli teška kršenja ljudskih prava u njihovoj borbi za pravdu, rušeći predrasude i pružajući im neophodnu podršku. U nastavku vam predstavljamo žene koje predvode tu borbu.

Davno sam postala svjesna uloge i tereta koje su žene nosile tokom, ali i nakon završetka rata. Mnogo onoga što su postigle i što rade često nije dovoljno vidljivo, i stoga je moj profesionalni ali i privatni zadatak da ukazujem na važnost i potrebu njihove, tačnije naše borbe za prava. Dodatnu motivaciju pronalazim u stvarnim heroinama našeg vremena, poput žena koje su preživjele ratno seksualno nasilje, žena-majki prisilno nestalih osoba iz proteklog rata. One ne posustaju u potrazi za pravdom i istinom, i vjerujem da su mnogima simbol borbe za ljudska prava.”, Selma Korjenić, voditeljica TRIAL International – ured u BiH

Svaka borba u životu me je oblikovala u osobu kakva sam danas.  Ponekad sam zahvalna teškim vremenima moga života, ona su me samo ojačala. Istina, hrabrost i odlučnost su moja najjača oružja u borbi za pravdu.  Moja bol nije moja sramota, ona je moja hrabrost. Ova rečenica je moj najjači vjetar u leđa u borbi za pravdu.”, Midheta Kaloper Oruli, predstavnica Udruženja žrtava rata Foča 92-95

“Na žalost suočena sa strahotama prvih dana rata mislila sam ako mi je život ugrožen kako ima smisla govoriti o ljudskim pravima. Suočena sa bolom i patnjom koje sam osjetila u prvim susretima sa ženama žrtvama rata i ratnog silovanja zauvijek su obilježile moj dalji put. Od tada, pa do sada i zauvijek slijedim svoju odgovornost brige o drugima i mislim da smo na taj način mogu svoj svijet učiniti boljim. Ja sam imala sreću da odrastem u obitelji koja mi je pružila mogućnosti i obrazovanja i kreiranja vlastitog puta ka svojim ciljevima, ali sam svjesna da mnoge žene I djevojke nisu imale takve mogućnosti I stoga smatram da mogu svojim upornim radom bar malo pomoći da i one dobiju mogućnosti vlastitog izbora, jer za mene suština uživanja ljudskih prava jeste imati pravo na izbor.”, Jasna Zečević, predsjednica udruženja “Vive Žene”

Kada god su zajednica, društvo, svijet suočeni sa velikim i dramatičnim promjenama kao što je rat, ekonomska kriza, pandemija, prirodne nepogode, žene su te koje gube svoj status, poziciju i ulogu u društvu. Svaka velika promjena dovodi do društvene regresija gdje se žene primoravaju da odstupe sa postignutih pozicija i da svoje mjesto ustupaju muškarcima. Ipak, žene iz svake krize uspijevaju izaći sa novim kapacitetima, znanjima i iskustvima koje se koristi za izgradnju novih narativa –  Žena koje su u isto vrijeme ranjive i snažne.”, Tanja Tankosić Girt, psihologinja

“Moj lični razvoj odvijao se unutar patrijarhalno neasertivnog kulturnog miljea u kojem su prilike za veće lične slobode za žene u okviru različitih područja ženskog bivstvovanja bile nedostatne i u kojem nije bilo teško uvidjeti da istinska jednakopravnost zapravo ne postoji. Najprije kroz književnost, a potom i kroz život, počela sam dublje propitivati razlike između položaja žene i muškarca u društvu, uzroke i mehanizme submisivnost žena, nametnute rodne uloge i posljedičnu neiskorištenost sveukupnog ženskog potencijala, što je bila iskra osvještenja koja me potakla na ženski aktivizam. Profesionalno stasavajući kroz rat i poraće – svojevrsnu „kulturu nasilja“ – svjedočila sam enormnom i teškom kršenju ljudskih prava, diskriminaciji i stigmatizaciji posebno onih najranjivijih grupa – žena i djece. Radeći sa osobama koje su imale iskustvo različitih modaliteta nasilja (ratnog, političkog, seksualnog, kućnog i dr.), te promatrajući traumu žene i posttraumatski rast kroz žensku prizmu, uvidjela sam koliki značaj u procesu osnaživanja, vraćanja povjerenja, dostojanstva i osjećanja prihvaćenosti, oporavka i reintegracije preživjelih imaju ženska solidarnost, snažna socijalna podrška i omogućavanje pristupa pravdi – samo po sebi, svojevrsna motivacija i inspiracija za istrajavanje u zagovaranju i zaštiti interesa jednakopravne, osviještene i realizirane žene!”, Amra Delić, neuropsihijatrica.

Smatram da je neophodno da svaka žena da svoj doprinos borbi za ljudska prava, posebno kada govorimo o najranjivijim kategorijama, što uključuje žene žrtve rata kao i žrtve porodičnog nasilja, kojima je to i najpotrebnije. S obzirom da sam advokatica, te sam bila angažovana na brojnim predmetima koji su se neposredno ticali ove tematike, smatram to i svojom profesionalnom i ličnom obavezom. Moj primarni cilj je da svoje znanje stavim na raspolaganje ženama žrtvama rata kako bi se iznašli mehanizmi za ostvarivanje i zaštitu njihovih prava, s obzirom da je država nedovoljno uradila kako bi osigurala mehanizme za ostvarivanje pravde i pravičnosti u pojedinim postupcima.”, Armela Ramić, advokatica