Održane prve edukacije za sudije i tužitelje na temu odmjeravanja kazni za ratno seksualno nasilje
Kazne koje sudovi u Bosni i Hercegovini izriču počiniteljima ratnog seksualnog nasilja su često predmet kritike javnosti. Najčešći problem koji se ističe je taj da su kazne većinom preblage i nedosljedne. Upravo ovaj problem bio je tema edukacija za sudije i tužitelje, ključne aktere kada je riječ o ovom pitanju, pod nazivom “Odmjeravanje kazni za ratno seksualno nasilje u krivičnim postupcima u BiH” koje je organizovao TRIAL International – Ured u BiH u saradnji sa Centrom za edukaciju sudija i tužilaca Federacije Bosne i Hercegovine i Centrom za edukaciju sudija i javnih tužilaca Republike Srpske.
Žrtve ratnog seksualnog nasilja se i dalje suočavaju sa značajnim problemima u pristupu pravosudnom sistemu. Strah od sveprisutne stigme, psihološki problemi zbog nezaliječene traume, nedostatak informacija o tome kako da se kreću kroz pravni proces i nedostatak sredstava da plate pravnu pomoć samo su neki od problema koji odvraćaju preživjele od toga da prijave zločin. Međutim, čak i kada se odvaže na to da pravdu traže u sudnici, izrečene kazne često su razočaravajuće i ne odražavaju dubinu patnji koje su preživjele.
“Kroz višegodišnji rad TRIAL Internationala u BiH sa preživjelima ratnog seksualnog nasilja i praćenju ovih predmeta pred sudovima u BiH, primijećeno je da su kazne koje sudovi u BiH izriču počiniteljima ovih krivičnih djela preblage, obzirom na zakonom propisani raspon, kao i da su nedosljedne u pogledu ocjene olakšavajućih i otežavajućih okolnosti”, kazala je Lamija Tiro, pravna savjetnica organizacije TRIAL International – Ureda u BiH.
Na problem niskih i nedosljednih kazni koje se izriču za ratno seksualno nasilje u Bosni i Hercegovini ukazale su i brojna tijela i organizacija, poput Komiteta protiv torture, Vijeća Evrope, Organizacije za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE) i Amnesty International koji su isticali prijeko potrebnu reformu u ovom smislu.
“Da bi se u konačnom došlo do pravedne i pravične kazne neophodno je cijeniti sve olakšavajuće i otežavajuće okolnosti, a takva procjena zahtijeva stručnost i znanje koje u sebi sadrži niz specifičnost što je slučaj kod ovih kaznenih djela. Ključno je da se to znanje kombinuje sa iskustvom, a ono se u značajnoj mjeri stjče i na ovakvim radionicama”, kazala je Lazarela Porić, sutkinja Kantonalnog suda u Novom Travniku i učesnica edukacije.
Nikolina Bajić, stručna saradnica Okružnog suda Banja Luka, kazala je se odmjeravanje kazne “manifestuje jednu od zadnjih karika u lancu zaštite žrtava, te ostvarenja same svrhe kažnjavanja”.
“Vjerujem da je pravilno razumijevanje prava optuženih i oštećenih – kao što je pravo na obrazloženu sudsku odluku, pravo na pravično suđenje, pravo na žalbu, a što su sve prava koja su danas eksplicitno i implicitno naglašena, put ka pravilnom presuđenju”, rekla je Bajić, te je dodala “kako su edukacije poput ove značajne za senzibilizaciju svih činilaca koji djeluju u ovom polju”.
Organizacija TRIAL International je na ovaj problem prvi put ukazala publikacijom “Kažnjavanje ratnog seksualnog nasilja” i priručnikom “Odmjeravanje kazni za ratno seksualno nasilje” koji su pripremljeni na osnovu analize 92 presude donesene na državnom i entitetskim nivoima u predmetima koji su uključivali ratno seksualno nasilje u periodu od 2012. do 2017. godine. Tom prilikom ukazano je na poražavajući podatak da na entitetskom nivou, prosječno trajanje kazne za ratno seksualno nasilje iznosi samo 4,77 godina, što je ispod minimuma propisanog Krivičnim zakonom. Nakon predstavljanja publikacije i organizacije okruglog stola na ovu temu prošle godine, važna preporuka koja je nastala u diskusiji sa pravosudnim akterima bila je organizacija edukacija za tužioce i sudije. U skladu s tim, edukacije na ovu temu uvrštene su u godišnje planove edukacija centara za edukacije sudija i tužilaca u oba entiteta, čime je ova važna tema postala sastavni dio programa usavršavanja pravosudnih aktera.
ODRŽANA PRVA ONLINE RADIONICA ZA ADVOKATE ODBRANE O STIGMATIZACIJI ŽRTAVA RATNOG SEKSUALNOG NASILJA
Prva online radionica za advokate odbrane u predmetima ratnih zločina o stigmatizaciji žrtava ratnog seksualnog nasilja održana je danas u organizaciji TRIAL International i Ministarstva pravde BiH, a u okviru projekta koji podržava Medica Mondiale. Tema radionice bila je “Stigmatizacija žrtava ratnog seksualnog nasilja u praksi sudova u BiH i specifični izazovi za advokate odbrane“, a predavačice su bile sutkinja Vrhovnog suda FBiH, Božidarka Dodik i advokatica
Advokatske/odvjetničke komore Federacije BiH, Irisa Čevra. Ovom prilikom učesnicima su predstavljeni mitovi o silovanju, sudska praksa sudova u Bosni i Hercegovini, te praktični primjeri načina prevazilaženje stereotipa i stigmatizacije žrtava prilikom poduzimanja radnji branioca u krivičnim postupcima.
Naglašavajući da se TRIAL international problemom stigmatizacije i stereotipa preživjelih ratnog seksualnog nasilja bavi već nekoliko godina, Pravna savjetnica TRIAL International u BiH, Lamija Tiro, istakla je da su ovaj problem prvi put prikazali kroz publikaciju “Mitovi o silovanju na suđenjima za ratno seksualno nasilje” nakon čega je uslijedio i direktan rad sa pravosudnim osobljem u vidu edukacija za sudije i tužitelje na ovu temu.
“Kako se jedna od preporuka u našoj publikaciji odnosila i na advokate odbrane, odlučili smo organizovati edukaciju za njih te ukazati kako bi se u ovom kontekstu mogla unaprijediti njihova praksa i znanje. Također, željeli smo razgovarati o specifičnim izazovima odbrane tokom ispitivanja, ulaganja dokaza i slično, a sve sa ciljem da se izbjegne stigmatizacija žrtava ratnog seksualnog nasilja koje svjedoče u krivičnim postupcima”, kazala je Tiro i te je izrazila nadu da će se ova saradnja sa Ministarstvom pravde Bosne i Hercegovine nastaviti i u budućnosti.
Advokatica Mirsada Beganović-Žutić navela je da su stručna usavršavanja ovog tipa neprocjenjiva za branioce s obzirom na to da se bave vrlo osjetljivom temom. “Kao braniteljica mogu reći da održati balans između profesionalnog, etičkog i uspješnog zastupanja svog klijenta, a u isto vrijeme imati korektan i ljudski stav prema oštećenim u toku unakrsnog ispitivanja predstavlja svojevrstan izazov, ali i vještinu. Stoga je važno je širiti svijest o postojanju predrasuda i stigmatizacije kako bi se djelovanje svih učesnika u postupku usavršilo i dovelo do utvrđivanja istinitih činjenica“, rekla je Mirsada Beganović-Žutić.
“Mnoge su dileme u radu na ovim predmetima i radionice ove vrste su potrebne kako bi svi učesnici u postupku na najbolji mogući način obavili svoj posao. Pored unaprjeđenja u stručnom dijelu i upoznavanja sa novom sudskom praksom, pružena nam je mogućnost da podijelimo svoja viđenje i dileme i tako ih na najbolji mogući način razriješimo“, kazala je advokatica Mirna Delalić te dodala da se iskreno nada da će slične radionice biti organizovane i u budućnosti jer sasvim sigurno pospješuju i kvalitet odbrana u krivičnom postupku.
Unatoč značajnom napretku posljednjih godina, veliki broj preživjelih žrtava ratnog seksualnog nasilja se i dalje suočava sa stigmatizacijom u toku i nakon sudskog procesa. Prema istraživanjima, na svakih 15 do 20 neprijavljenih slučajeva dogodi se da samo jedan slučaj bude prijavljen.
Osuđeni za ratno silovanje isplatio odštetu preživjeloj
Osuđeni za ratno seksualno nasilje, u predmetu koji se vodio pred Kantonalnim sudom u Novom Travniku, isplatio je naknadu nematerijalne štete koju je, pored osuđujuće kazne zatvora, presudom naložio ovaj sud. Ovo je prvi primjer isplaćivanja dosuđene naknade u krivičnom postupku kada je riječ o entitetskim sudovima u Bosni i Hercegovini.
Irisa Čevra, advokatica koja je zastupala oštećenu u ovom slučaju, naglašava da bi dobrovoljno ispunjenje obaveze prema pravosnažnoj presudi trebalo da bude standard, no da u praksi to često nije slučaj.
“Mislim da odluka počinitelja da dobrovoljno isplati dosuđeni iznos imovinskopravnog zahtjeva u krivičnom predmetu za ratno seksualno zlostavljanje predstavlja primjer da se IPZ može efektivno okončati u krivičnom postupku, bez provođenja izvršnog postupka“, kazala je Čevra.
Čevra također naglašava da je preživjela bila veoma zadovoljna što se predmet pozitivno okončao i što je došlo do isplaćivanja naknade štete koja joj pripada. I ranije su preživjele ratnog seksualnog nasilja isticale da im je mogućnost naknada štete važna u ekonomskom smislu, ali i da im daje “samouvjerenost da idu dalje i bore se za pravdu do kraja. Naknada je jednako važna i za buduće generacije kako se ovakvi zločini više ne bi dešavali”.
Ahmed Mešić, tužitelj koji je postupao u ovom slučaju, isplatu naknade štete od počinitelja vidi kao važan podstrek za daljnji razvoj ove sudske prakse i ostvarivanje prava žrtava na reparaciju.
“Siguran sam da će ova presuda Kantonalnog suda u Novom Travniku imati pozitivne efekte prije svega na dosuđivanje imovinskopravnih zahtjeva u predmetima ratnih zločina na nivou Federacije BiH, ali i Republike Srpske. Kolege iz Kantonalnih i Okružnih tužilaštva su mi tražile da im dostavim presudu kako bi istu mogli izučiti i primijeniti korake na svoje predmete. Ovo je jasan pokazatelj sudovima i tužilaštvima da te presude nisu tu samo formalnosti radi, već se iste i realizuju kroz naplatu naknade, bilo doborovoljno, bilo prinudnim putem”, kazao je Mešić.
Podsjećamo, od 2015. godine pred Sudom BiH u predmetima ratnih zločina dosuđene su prve naknade nematerijalne štete u okviru krivičnih postupaka, te su počinitelji ratnih zločina na taj način, pored osude na odgovarajuće kazne zatvora, obavezani i na naknadu nematerijalne štete žrtvama. Iako se ova praksa od tog vremena do danas unaprijedila, ovaj važan korak ka ostvarenju prava žrtava na novčanu kompenzaciju ukazao je i na brojne prepreke naplate dosuđene naknade. Govoreći za Detektor, advokatica Nedžla Šehić kazala je da je naknadu teško naplatiti jer u 95 posto takvih slučajeva riječ je o počiniteljima koji su lošeg imovnog stanja ili koji su ranije otuđili svoju imovinu.
TRIAL International od 2015. godine radi na unapređenju prakse dosuđivanja naknade nematerijalne štete u krivičnim postupcima. Kao što smo to uradili i u ovom slučaju, nastavit ćemo facilitirati i zagovarati ostvarivanje naknade nematerijalne štete kroz ulaganje i dosuđivanje imovinskopravnih zahtjeva i educirati pravosudno osoblje na tu temu. Međutim, iako je ovakvih predmeta sve više, a praksa se razvija i pred entitetskim sudovima, nažalost, rijetki su primjeri u kojima počinitelji imaju imovinu ili u potpunosti poštuju sudske odluke, te postupajući po istim isplate naknadu štete.
“Ovaj aspekt priznanja odgovornosti jako je važan i za same preživjele. U većem broju slučajeva gdje počinitelji nemaju imovine ili su je otuđili isplati naknade nematerijalne štete mogu doprinijeti samo radnje tužioca u pogledu obezbjeđenja imovine kroz privremene mjere zabrane raspolaganja istom. Takav pristup pokazao se kao efikasan, ali tih slučajeva još uvijek je malo, te je potrebno da posebno tužioci u predmetima ratnih zločina pojačaju napore kada je riječ o sprovođenju finansijske istrage i obezbjeđenju imovine”, kazala je Lamija Tiro, pravna savjetnica iz organizacije TRIAL International.
TRIAL International poziv za konsultantski angažman
Više o ovom pozivu pročitajte na ovom linku.
NAJAVA JEDNODNEVNE RADIONICE ZA ADVOKATE
TRIAL International i Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine pozivaju advokate koji postupaju u predmetima ratnih zločina na online radionicu pod nazivom „Stigmatizacija žrtava ratnog seksualnog nasilja u praksi sudova u BiH i specifični izazovi za advokate odbrane“ u okviru projekta koji podržava Medica Mondiale. Radionica će se održati 23.04.2020. godine.
Predavačice Božidarka Dodik, sutkinja Vrhovnog suda Federacije BiH i Irisa Čevra, advokatica Advokatske/odvjetničke komore Federacije BiH učesnicima/ama će govoriti o mitovima i stereotipima koji su prisutni na suđenjima za ratno seksualno nasilje, a koji dovode do stigmatizacije preživjelih. Radionicom će se ukazati na primjere iz prakse sudova u Bosni i Hercegovini, predstaviti preporuke učesnicima u krivičnom postupku za prevazilaženje stereotipa i stigmatizacije, te ukazati na specifične izazove za branioce.
Imajući u vidu trenutnu situaciju, radionica će biti održana putem online platforme Zoom.
STIGMATIZACIJA JE I DALJE PROBLEM ŽRTAVA RATNOG SEKSUALNOG NASILJA
Unatoč značajnom napretku posljednjih godina, veliki broj preživjelih ratnog seksualnog nasilja se i dalje suočava sa stigmatizacijom, zaključeno je na edukaciji za tužitelje i sudije na temu “Ratno seksualno nasilje – praktični problemi uzrokovani uticajem stigmatizacije i stereotipa”. Ova radionica, u organizaciji TRIAL International ureda u BiH i Centra za edukaciju sudija i tužitelja Federacije Bosne i Hercegovine, bavi se stereotipima i stigmatizacijom sa kojima se preživjele ratnog seksualnog nasilja susreću tokom krivičnog postupka, te pokazuje učesnicima na koji način ih mogu izbjeći.
“Prema istraživanjima, na svakih 15 do 20 neprijavljenih slučajeva dogodi se da samo jedan slučaj bude prijavljen. Razlog za ovakvu statistiku je uglavnom dužina trajanja sudskog postupka i kratke zatvorske kazne za počinioce, što svakako budi nepovjerenje žrtava u rad pravosuđa”, kazao je Milanko Kajganić, tužitelj u Tužilaštvu Bosne i Hercegovine.
Čak i kada se odvaže da progovore, žrtve su suočene sa osjećajem stida i krivice koje im usađuje i nameće društvo, a taj obrazac ponašanja se ponavlja i u sudnici, naglašava Kajganić. Žrtve ratnog seksualnog nasilja koje se ipak odluče da svjedoče susreću se sa stereotipima koji se pojavljuju u pitanjima postavljanim na sudu, u jeziku presuda, klasificiranju zločina, dopuštanju određenih dokaza, nametanju mjera zaštite i oslobađanju počinitelja.
“Čitav proces suđenja zna biti veoma težak za žrtvu, te može dovesti do retraumatizacije. Iz tog razloga priprema i podrška svjedoku je ključna. Potrebno ih je ojačati i ohrabriti”, kazala je Andrea Mašić, psiholog/stručna saradnica Suda Bosne i Hercegovine.
Stereotipi prisutni u sudnici narušavaju dostojanstvo i kredibilitet preživjelih i predstavljaju prepreku njihovoj hrabroj odluci da prijave zločin u nadi da će pravda biti zadovoljena. Ipak, napretka ima, prepoznaje Božidarka Dodik, sutkinja Vrhovnog suda FBiH.
“To je evidentno iz komentara i reakcija sudija i tužitelja koji prisustvuju ovim edukacijama. Također, to možemo vidjeti i u konkretnim sudskim odlukama koje su donesene u periodu između početka održavanja radionica i pa sve do danas”, navodi Božidarka Dodik.
Ipak, problem stigmatizacije se ne završava konačnom presudom. Čak i kada počinioci budu osuđeni, preživjele se i dalje moraju nositi sa stigmom koja ih često prati izvan sudnice. Iz tog razloga, ključno je da svi akteri društva rade na poboljšanju položaja žrtava seksualnog nasilja.
TRIAL International ured u BiH surađuje sa Centrima za edukaciju sudija i tužitelja u organizaciji edukacija, čiji je primarni cilj osiguranje boljeg položaja žrtava ratnih zločina.
NAZIVANJE RATNIH ZLOČINA PRAVIM IMENOM NEMA ALTERNATIVU
“Ova publikacija nije o prošlosti o kojoj ne postoji konsenzus – ona je o sadašnjosti koja se gradi na interpretacijama prošlosti zasnovanim na bolu, mržnji, otklonu prema drugima i – poricanju ili veličanju ratnih zločina“, kazala je pravna ekspertica, Lejla Gačanica, na promociji publikacije “Nazivanje ratnih zločina pravim imenom“. Publikacija, nastala u saradnji sa Caroline Finkeldey, iza koje stoje organizacija TRIAL International i forum ZFD, ima za cilj pokretanje konstruktivnog diskursa o neophodnosti donošenja zakona o zabrani poricanja genocida, holokausta, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina. O ovoj temi u okviru panel diskusije, osim autorice, govorili su i direktor Balkanske Istraživačke Mreže, Denis Džidić, aktivistica udruženja “SARA Srebrenica”, Valentina Gagić-Lazić te docent na Pravnom fakultetu u Sarajevu, Midhat Izmirlija.
“Mi se još uvijek ne bavimo istinskim ozdravljenjem društva, već prema potrebi zveckamo oružjem, ignorišući presude Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju i empatiju za sve žrtve“, istakla je Gačanica te dodala da je pored zakonske zabrane, potreban kontinuiran rad u svim drugim oblastima koji će možda polučiti i buđenjem dovoljne društvene svijesti.
“Pitanje pravnog reguliranja i zabrane negiranja, opravdavanja ili odobravanja genocida, ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti polazi prvenstveno od civilizacijske potrebe suočavanja sa utvrđenim činjenicama“, naveo je docent na katedri za državno i međunarodno javno pravo Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, Midhat Izmirlija, te dodao da je potrebno uspostaviti kulturu sjećanja nasuprot kulturi zaborava i dosegnuti “odgovorno pamćenje“.
Aktivistica udruženja “SARA Srebrenica”, Valentina Gagić-Lazić, naglasila je da je poražavajuća činjenica da živimo u društvu gdje se o djelima ljudi koji su u ratu rizikovali svoje živote spašavajući druge ne smije govoriti. “Kao društvo nismo pokazali da imamo kapacitet odmaći se od etničkog kolektiviteta i potrebe da tvrdimo da je za sve nevolje kriv onaj sa druge strane dvorišta, mosta, grada, ulice ili granice“, kazala je Valentina Gagić-Lazić.
Direktor Balkanske Istraživačke Mreže, Denis Džidić, naglasio je da je poražavajuće da smo četvrt stoljeća od genocida u Srebrenici u situaciji da ne govorimo o koracima uvrštavanja sudski utvrđenih činjenica u udžbenike i javni prostor. “Umjesto toga, u opasnosti smo od ‘institucionaliziranja’ negiranja genocida sa tzv. međunarodnom komisijom koju je organizirala NSRS i koja će iznijeti svoje zaključke uskoro“, naveo je Džidić.
U Bosni i Hercegovini česta je pojava da se u javnom diskursu poriču, minimiziraju ili odobravaju presuđeni ratni zločini, a osuđeni ratni zločinci javno se glorificiraju bez ikakvih sankcija. Retorike, mahom nacionalne koje ovo propagiraju, rasprostranjene su više nego ikad te dominiraju javnim prostorom, a vodeće političke elite često podržavaju ovakve prakse ili ih ne osuđuju.
Publikaciju “Nazivanje ratnih zločina pravim imenom” možete pronaći na sljedećem linku i na engleskom jeziku. Također, tabelarni prikaz zakonskih rješenja negiranja u drugim državama možete pronaći na sljedećem linku, i na engleskom jeziku.
Konkurs za otvorenu poziciju pravnog/e savjetnika/ce u TRIAL International – Uredu u BiH
Pročitajte sve detalje o navedenoj poziciji na linku.