Usvajanjem Zakona o zaštiti žrtava ratne torture 2018. u Republici Srpskoj postignut je značajan napredak u ovoj oblasti. Ipak, Zakon nije u potpunosti odgovorio na potrebe žrtava, što se ogleda u nedostacima zakonskog teksta, ali i njegovoj implementaciji.
„Ograničavajući rok za podnošenje zahtjeva za sticanje statusa žrtve torture, koji ističe naredne godine, nije prihvatljiv, jer ne ostavlja prostor žrtvama da odluče kad su istinski spremne javno govoriti o svom traumatičnom iskustvu, te preporučujemo da se ova zakonska odredba otkloni”, istaknula je predsjednica Upravnog odbora Fondacije Udružene žene Nada Golubović, nakon današnje panel diskusije u Banjoj Luci.
Diskusija, u organizaciji Fondacije Udružene žene Banja Luka i organizacije TRIAL International, okupila je predstavnike vlasti, nevladinih i međunarodnih organizacija, udruženja žrtava i stručnjake/inje iz ove oblasti.
Viša pravna savjetnica organizacije TRIAL International Adrijana Hanušić–Bećirovićskrenula je pažnju na to da neke žrtve odustaju od traženja statusa žrtve torture, jer nemaju garancije zaštite identiteta.
„Žrtve torture koje imaju određene mjere zaštite identiteta dodijeljene u okviru krivičnog postupka suočavaju se s poteškoćama pri podnošenju zahtjeva za status žrtve, koji podrazumijeva otkrivanje identiteta. S tim u vezi, preporučujemo izmjenu Zakona koja bi osigurala poseban postupak za ovakve slučajeve”, precizirala je Hanušić Bećirović.
Tokom diskusije razgovarano je i o značajnoj odredbi Zakona koja predviđa pravo na banjsku rehabilitaciju za žrtve. Protok vremena uvećao je posljedice pretrpljene ratne torture. Brojne žrtve smatraju da bi banjsko liječenje i medicinska rehabilitacija olakšali fizičke posljedice preživljene traume, koje se starenjem dodatno manifestiraju. S tim se slažu i medicinski stručnjaci. Međutim, banjska rehabilitacija za žrtve torture nije obezbijeđena ni četiri godine nakon usvajanja Zakona.
„Vlasti nam trebaju pomoći da odemo na fizikalnu terapiju, da dobijemo besplatno banjsko liječenje”, kazala je preživjela žrtva ratnog seksualnog nasilja.
Na događaju je upućen i poziv Ministarstvu rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske da raspiše javni poziv za Zakonom predviđenu banjsku rehabilitaciju žrtava torture, kao i da razjasni da li se od žrtava očekuje da snose dio troškova takve rehabilitacije, što je njima neprihvatljivo uslijed lošeg ekonomskog statusa.
Sve veći broj žrtava proteklog rata primoran je platiti hiljade KM troškova postupka Republici Srpskoj nakon što su njihovi zahtjevi za odštetu odbijeni primjenom zastarnog roka. Kako saznaje TRIAL International, nekim žrtvama koje nisu mogle platiti ove troškove je već oduzeta pokretna imovina, što uključuje vozila i kućanske aparate dok se nekima dio iznosa oduzima od mjesečnih primanja poput plata, penzija ili invalidnina. Dio njih obratio se i humanitarnim organizacijama za pomoć. Ovaj problem iznesen je i na trenutnoj sjednici UN Vijeća za ljudska prava kada je zaključeno da je ova praksa „neetična i neprihvatljiva te je u suprotnosti s međunarodnim standardima zaštite žrtava i humanitarnim pravom.“
Sa 22 godine Bahrudin Mujkić je tokom rata preživio brutalna mučenja, čije posljedice živi i danas. „Logor je blaga riječ za taj pakao, kada čovjek prođe četiri zatvora i dva logora. Pošto sam sada slijep, što sam vidio u tom logoru, vidim i sada. I dan danas osjetim polomljene ruke gdje su deformacije.”,kazao je Bahrudin Mujkić. Zbog ratnih tortura koje su zauvijek obilježile njegov život, 2010. godine tužio je Republiku Srpsku, entitet koji je smatrao odgovornim za svoju patnju. Tužba je 2014. godine odbijena primjenom zastarnog roka. Umjesto naknade, on mora platiti 1750 KM troškova zbog neuspjelog postupka. Bahrudinova priča samo je jedna od stotinu sličnih koje preživljavaju žrtve ratnih tortura, koje su nakon rata pokušale ostvariti naknadu štete nastale kao posljedica zločina.
Bosna i Hercegovina nije osigurala adekvatnu naknadu štete žrtvama ratnih zločina. U takvoj situaciji mnogi od njih su se odlučili od oko 2007. do 2010. godine da pokrenu parnične postupke protiv entiteta kojeg su smatrali odgovornim za svoja stradanja, a ponekad i same države. Međutim, 2014. godine Ustavni sud BiH zauzeo je stav o primjeni zastarnih rokova na ovakve tužbe, suprotno relevantnim međunarodnim standardima zaštite ljudskih prava.
„Kao rezultat takvog stava, osim što su odbijeni tužbeni zahtjevi žrtva ratnih zločina, oni su obavezani da plate veoma visoke iznose naknada troškova postupka. S obzirom na to da se radi o građanima koji su uglavnom slabog imovnog stanja i da mnogi od njih nisu mogli da plate te troškove, pokrenuti su izvršni postupci. Imate tako pljenidbu pokretne imovine, kada se ljudima ulazi u domove i oduzima im se pokretna imovina. Neke od njih imaju suicidalne misli koje im se pojavljuju kao rezultat prijema tog dopisa kojim se one obavještavaju o zakazanim ročištima za izvršenje.“, kazala je Adrijana Hanušić Bećirović, viša pravna savjetnica organizacije TRIAL International
Federalno pravobranilaštvo i Pravobranilaštvo BiH odustalo je od potraživanja troškova postupaka od žrtava i trenutno jedino Pravobranilaštvo Republike Srpske ima aktivne izvršne predmete u kojima od žrtava ratnih zločina traže naplatu troškova postupka.
TRIAL International u BiH već dugi niz godina ukazuje na važnost rješavanja ovog problema, te pruža pravnu podršku žrtvama koje se suočavaju za zakonskim preprekama u ostvarivanju svojih prava. Pored toga, ova organizacija pripremila je video o ovom problemu, prikazujući finansijske, moralne i psihološke posljedice koje ova praksa ostavlja na žrtve. Video možete pogledati ovdje.
Nakon višegodišnje borbe za priznanjem njihovog postojanja, statusa, i prepoznavanjem posljedica s kojima se nose djeca rođena zbog ratnog silovanja, ova djeca su, po prvi put nakon rata, ostvarila zakonsko priznanje kao civilne žrtve rata. Skupština Brčko distrikta BiH napravila je prvi značajan korak u BiH tako što im je u okviru Zakona o civilnim žrtvama rata koji je usvojen jučer omogućila priznanje statusa. Ovim je djeci rođenoj zbog rata poslana snažna poruka da nisu zaboravljena.
„Pozdravljamo ovaj značajan iskorak, čija se vrijednost ogleda prvenstveno u simboličnom činu konačnog zakonskog i društvenog priznanja djece rođene zbog rata kao posebne kategorije civilnih žrtava rata. Ovo predstavlja presedan kako za Bosnu i Hercegovinu, tako i za Evropu, dok na globalnom nivou ulazi među prva priznanja ove vrste.“, kazala je Adrijana Hanušić Bećirović, viša pravna savjetnica TRIAL International-a, organizacije koja je zajedno sa udruženjem „Zaboravljena djeca rata“ u proteklom period zagovarala priznanje statusa djeci rođenoj zbog rata u BDBiH ali i čitavoj BiH.
Priznavanjem statusa djeci rođenoj zbog rata, Brčko distrikt BiH je prvi dao pozitivan odgovor na međunarodne preporuke za ovu kategoriju žrtava, budući da su nedavno Generalni sekretar UN-a i nekoliko mehanizama UN-a za zaštitu ljudskih prava pozvali države da odgovore na potrebe djece rođene zbog rata. Pored toga, ovakvo priznanje je u skladu sa nedavnom odlukom Međunarodnog krivičnog suda kojom je utvrđeno da su djeca rođena kao posljedica silovanja i seksualnog ropstva direktne žrtve tih zločina te da im pripada pravo na reparacije.
„Ovo je zaista jedan veliki iskorak u borbi za ljudska prava, ovo je zaista presedan kako za Bosnu i Hercegovinu, tako i za druge konfliktne i post-konfliktne države. Mi kao članovi Udruženja Zaboravljena djeca rata jako smo ponosni što smo svojom borbom, svojim glasom doprinijeli ovako važnoj i pozitivnoj priči. Drago nam je da smo doprinijeli da je BiH u nečemu jako važnom i pozitivnom bude prva. Zahvaljujemo se Brčko distriktu BiH na donošenju ovog Zakona, te smatramo da isti ovaj Zakon mora biti usvojen na nivou Federacije Bosne i Hercegovine kao i na nivou Republike Srpske“, kazala je Ajna Jusić, predsjednica udruženja “Zaboravljena djeca rata”.
O djeci rođenoj zbog rata se godinama skoro nikako nije govorilo, čemu svjedoči i činjenica da i danas ne postoje zvanični podaci o tačnom broju ove djece u BiH. Priznavanje statusa djeci rođenoj zbog rata ima višestruk značaj, kako za samu djecu tako i za njihove majke, preživjele ratnog seksualnog nasilja, budući da se ova djeca i njihove majke često suočavaju s problemima koji se vezuju za njihov identitet, stigmatizaciju, marginalizaciju i izolaciju. Majke su ih često odgajale u teškim društvenoekonomskim uslovima, bez bilo kakve dodatne podrške.
BDBiH je ipak ovim Zakonom propustio da u značajnijoj mjeri odgovori na potrebe žrtava, budući da on djeci rođenoj zbog rata nije priznao dodatna pripadajuća prava, kao što su prioritet pri obrazovanju i stipendiranju. Pored toga, civilnim žrtvama rata, uključujući žrtve seksualnog nasilja, nije priznato pravo na banjsko liječenje i medicinsku rehabilitaciju te prioritet prilikom ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu, uprkos preporukama organizacije TRIAL International. Zbog toga, neophodno je da BDBiH u narednom periodu poduzme dodatne korake kako bi pružio potpuniji odgovor na potrebe žrtava.
UN Komitet protiv torture je još 2019. godine donio odluku protiv Bosne i Hercegovine, zbog neispunjavanja obaveza prema preživjeloj ratnog seksualnog nasilja. Navedenom odlukom Komitet nalaže Bosni i Hercegovini da joj se isplati naknada štete, te u što kraćem roku osigura pružanje odgovarajuće i besplatne medicinske i psihološke podrške te javno službeno izvinjenje. U odluci se također navodi da BiH mora uspostaviti efektivni sistem reparacija za žrtve ratnih zločina, uključujući žrtve seksualnog nasilja. TRIAL International je i ove godine ukazao na ovaj problem povodom Međunarodnog dana podrške žrtvama torture te pozvao da se ova odluka sprovede u cijelosti.
„Pomaci po pitanju implementacije odluke su minimalni i daleko od zadovoljavajućih. Čitav proces je nepotrebno birokratiziran do mjere u kojoj nije vidljiv nikakav napredak skoro tri godine nakon usvajanja predmetne odluke. Sada je na potezu Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH kome smo se obratili pismom, tražeći da se za početak, kao minimum, bez daljeg odlaganja osigura isplata naknade štete gospođi A.“, istakla je Adrijana Hanušić Bećirović, viša pravna savjetnica organizacije TRIAL International.
Podsjećamo da je u aprilu 2021. napravljen prvi značajan korak u implementaciji odluke UN Komiteta protiv torture, kada je Vijeće ministara BiH zatražilo od Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH da se u periodu od 90 dana pripremi plan provedbe. Radna grupa, čiji je zadatak bio da pripremi plan provedbe, niti jednom se nije sastala u punom sastavu, a niti jedna preporuka nije u potpunosti implementirana. TRIAL International je 07. juna 2022. godine, kao zastupnik preživjele, UN Komitet izvijestio o toku (ne)implementacije ove odluke. Briga o žrtvama ratne torture često je prepuštena organizacijama civilnog društva.
Međunarodni dan borbe protiv seksualnog nasilja u konfliktu ne smije biti obilježen samo deklarativnim izjavama podrške za preživjele. Gotovo tri decenije od završetka rata, krajnje je poražavajuće da BiH i dalje nije omogućila efikasan sistem reparacija za sve žrtve ratnog seksualnog nasilja. Potrebni su konkretni koraci ka unapređenju njihovih prava i i položaja kako od strane nadležnih vlasti, tako i od strane cjelokupnog društva.
„Protok vremena nije umanjio brojne psihološke, fizičke, ekonomske i društvene posljedice koje je ratno seksualno nasilje ostavilo po preživjele. Uz to, BiH i dalje nema adekvatan odgovor na potrebe preživjelih za reparacijama, te se mnoge od njih da osjećaju zapostavljeno i zaboravljeno”, kazala je Amina Hujdur, saradnica za komunikacije organizacije TRIAL International.
Stigma koju nameće društvo, posljedice nezaliječenih ratnih trauma, nedostatak informacija o tome kako da postupaju kroz pravni proces i pristupe pravima, nedostatak sredstava da plate pravnu pomoć, činjenica da počinitelji zločina još uvijek uživaju slobodu te fragmentiran i kompleksan pravni okvir koji uređuje njihova prava samo su neke od prepreka koje odvraćaju preživjele od toga da govore o zločinima koje su pretrpjele, kao i da ih prijave ili traže podršku. Tome svjedoči i poražavajući podatak da na svakih 15 do 20 slučajeva ratnog seksualnog nasilja samo jedan slučaj bude prijavljen.
„Dok nisam shvatila da je to njihova sramota, a ne naša, nisam govorila o tome. Tada smo mi bile posramljene, ali kako je vrijeme prolazilo, počinioci su postali posramljeni. Trebalo je dosta vremena dok se nisam odlučila otići u Tužilaštvo BiH i pokrenuti postupak“, navela je preživjela ratnog seksualnog nasilja.
Mnogi/e od preživjelih nisu dozvolili i ne žele da ih se predstavlja kao žrtve obilježene tim zločinom.
“Mi smo preživjele. Stojimo hrabro, gordo i ponosno. Osobe koje su odlučile podijeliti svoju priču s drugima žele ohrabriti sve one koji nisu progovorili. Naša riječ ima težinu da se zlo ne bi ponovilo“, kazala je Midheta Kaloper, predstavnica Udruženja žrtava rata “Foča 92-95”.
Analiza o djelotvornosti zahtjeva za naknadu štete u krivičnom postupku danas predstavljena u Sarajevu
Analiza Procjena djelotvornosti zahtjeva za naknadu štete u krivičnom postupku
Odluka Suda Bosne i Hercegovine iz 2015. godine kojom su počinioci ratnog seksualnog nasilja obavezani da obeštete preživjelu žrtvu jedna je od prekretnica u bh. pravosuđu, istaknuto je na predstavljanju analize Procjena djelotvornosti zahtjeva za naknadu štete u krivičnom postupku, koju je objavio TRIAL International.
Kako se ističe u analizi, zahvaljujući radu ove organizacije, od donošenja odluke, u proteklih sedam godina doneseno je 16 presuda kojima su počinitelji obavezani da plate naknadu štete žrtvama ratnog seksualnog nasilja u krivičnom postupku, što nastavlja da ohrabruje mnoge preživjele da traže pravdu i naknadu štete.
Analiza također daje preporuke za sve relevantne pravosudne i druge aktere kako bi se osiguralo da BiH ostane posvećena postizanju pravde i reparacija za žrtve ratnih zločina, ali i širem procesu suočavanja s prošlošću.
Predstavljanje analize – Procjena djelotvornosti zahtjeva za naknadu štete u krivičnom postupku, 18. april 2022., Sarajevo
„Suđenja za ratne zločine u BiH su procesi koji imaju potencijal da odgovore na dva zahtjeva koja su komplementarna: utvrditi krivicu i odgovornost za počinjeni zločin te dodijeliti naknadu nematerijalne štete žrtvama za pretrpljenu bol i traumu“, kazala je Lejla Gačanica, autorica ove analize tokom njenog predstavljanja danas u Sarajevu.
Lejla Gačanica i Adrijana Hanušić Bećirović
Danas, skoro tri decenije od kraja rata, mnoge žrtve vjeruju da im je ovo posljednja prilika, jer strahuju da neće doživjeti procesuiranje svojih počinilaca i da stoga neće imati priliku tražiti obeštećenje putem takvih postupaka.
„Svrha jeste da se ostvari i restorativna pravda, da se obeštete žrtve kroz naknadu nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove, strah i doživljenu traumu, uz osudu počinioca i kažnjavanje pojedinca. Smatram da je budućnost imovinskopravnih zahtjeva jasna, da se napredak ne može derogirati“, kazao je Ahmed Mešić, tužitelj Tužilaštva Bosne i Hercegovine.
Berina Smajić i Ahmed Mešić
Uprkos značajnom napretku tokom prethodnih godina, žrtve ratnih zločina i dalje se susreću sa brojnim preprekama u ostvarivanju prava na naknadu štete u krivičnom postupku. Da bi naknade u okviru krivičnih postupaka bile dosuđene, ali i uspješno isplaćene, tužilaštva, sudovi i pružatelji besplatne pravne pomoći kao i zastupnici žrtava se moraju zauzeti da se iskoriste sve raspoložive mjere. To podrazumijeva blagovremeno informisanje žrtava o ovoj mogućnosti, utvrđivanje imovnog stanja optuženih kao i osiguranje besplatne i adekvatne pravne pomoći.
„Uz multidisciplinarni pristup pravne i psihološke podrške, pomoću svega par koraka od strane svih aktera koji moraju poštovati međunarodne standarde i zastupati interese žrtava, možemo ostvariti zajednički cilj: poboljšanje statusa žrtava i unapređenje prava žrtava u BiH“, kazala je Berina Smajić, predstavnica Odjeljenja za podršku svjedocima Suda BiH.
TRIAL International je nevladina organizacija koja se bori protiv nekažnjivosti počinitelja najtežih međunarodnih zločina i podržava žrtve u njihovoj borbi za pravdu. Organizacija pruža besplatnu pravnu pomoć, podnosi slučajeve, razvija kapacitete lokalnih aktera i zagovara poštivanje ljudskih prava. Organizacija je u Bosni i Hercegovini počela raditi 2007., a TRIAL Internationalured u BiH je službeno otvoren 2013. godine. Organizacija se bori protiv nekažnjivosti i promoviše tranzicijsku pravdu, čime nastoji unaprijediti prava žrtava ratnih zločina. Fokus rada je na najranjivijim skupinama, uključujući osobe koje su preživjele ratno seksualno nasilje, porodice nestalih osoba i bivše logoraše.
Ako želite postati dio TRIAL International tima u Bosni i Hercegovini i ako ispunjavate uslove navedene u oglasu prijavite se za poziciju Asistenta/ice za finansije i administraciju do 24. aprila 2022. godine.
Sve detaljne informacije o navedenoj poziciji i neophodnim kvalifikacijama pročitajte ovdje.
Studija “Zajedno dižemo glas” predstavljena danas u Sarajevu
Preživjele žrtve ratnog seksualnog nasilja nemaju jednaka prava u bh. entitetima i Brčko Distriktu po pitanjima primarne zdravstvene zaštite, prava na ostvarivanje naknade štete u sudskim procesima, a djeca rođena kao posljedica ratnog silovanja i dalje nisu priznata kao posebna kategorija. Preživjele žrtve se svakodnevno susreću sa preprekama u ostvarivanju svojih prava zbog odsustva jedinstvenog zakonskog okvira koji bi jasno definisao jednaka prava za sve. Nevladina organizacija TRIAL International, u saradnji sa U.G. Vive žene iz Tuzle, provela je istraživanje o mogućnostima ostvarivanja reparacija za preživjele žrtve seksualnog nasilja na području Bosne i Hercegovine, koje je predstavljeno danas u Sarajevu.
”Studija ne predstavlja samo detaljnu analizu postojećih pravnih propisa nego i, najvažnije, obuhvata trenutne stvarne potrebe preživjelih žrtava ratnog seksualnog nasilja. Ona ukazuje na brojne probleme žrtava, poput nejednakog obima prava ovisno o njihovom prebivalištu i u odnosu na druge kategorije žrtava ratnih zločina, sveprisutne društvene stigme ali i njihove nemogućnosti da ostvare naknadu pretrpljene štete putem sudskih postupaka.“, izjavila je Ajna Mahmić, pravna savjetnica organizacije TRIAL International i jedna od autorica studije. Traume izazvane ratnim seksualnim nasiljem se teže prevazilaze zbog izražene društvene stigme te nepostojanja adekvatne podrške sistema državnih institucija.
Nedostatak podrške dovodi do dodatnog straha preživjelih žrtava što uveliko utiče na proces integracije u društvo. “Skoro 30 godina nakon rata u Bosni i Hercegovini, žrtve seksualnog nasilja i dalje ostaju na marginama društva, i u tišini trpe ozbiljne posljedice psihičkih trauma. Razlog tome je odsustvo interesovanja bh. vlasti da ozbiljno pristupi sistematskom rješavanju ovog pitanja“, dodao je Elmir Ibralić, psiholog-psihoterapeut U.G. VIVA žene iz Tuzle.
„Bosna i Hercegovina treba što prije reagovati i uspostaviti efikasan i sveobuhvatan okvir reparacija koji će osigurati jednak nivo zaštite prava, jednake beneficije i jednake kriterije za pristup pravima svim žrtvama seksualnog nasilja u ratu, na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine.“, jedan je od zaključaka Studije.
Studija je dio globalnog istraživanja koje koordinira i provodi u više od 20 zemalja diljem svijeta Globalni fond za preživjele (Global Survivors Fund). Predmet istraživanja ove globalne studije je razmjer zločina seksualnog nasilja u svijetu i prepreke s kojima se preživjeli/e susreću prilikom nastojanja da ostvare pravo na reparacije, a konačni cilj je pružanje konkretnih preporuka kako bi reparacije bile pravilno osmišljene i dostupne preživjelima.
Vodič za ostvarivanje naknade štete u krivičnom postupku dostupan je na ovom linku. U ovoj brošuri žrtve ratnih zločina ili drugih krivičnih djela mogu pronaći sve pojedinosti o tome kako tražiti naknadu štete u okviru krivičnog postupka. Vodič daje odgovore kako oštećeni mogu ostvariti besplatnu pravnu pomoć i kako se mogu uključiti u krivični postupak radi naknade štete.
Imovinskopravni zahtjev mogu podnijeti sve žrtve krivičnih djela, uključujući i zaštićene svjedoke bez ugrožavanja njihove sigurnosti i otkrivanja identiteta, čime traže naknadu prouzrokovane nematerijalne ili materijalne štete. “Vodič upućuje oštećene žrtve u njihova prava i odgovara na najčešća pitanja o imovinskopravnom zahtjevu, ali daje i informacije o besplatnoj pravnoj pomoći i psihološkoj podršci koja im je dostupna”, istakla je Amila Husić, pravna savjetnica TRIAL International-a.
Iz TRIAL International-a ističu da su žrtve ratnih zločina generalno nedovoljno upoznate sa mogućnostima za ostvarivanje određenih vidova reparacija za zločine koje su pretrpjele kao i sa međunarodnim odlukama čija implementacija bi doprinijela unapređenju njihovog položaja i prava. UN Komitet protiv torture je 2019. godine donio Odluku kojom je ukazao da Bosna i Hercegovina nije omogućila žrtvi ratnog seksualnog nasilja efektivno i provodivo pravo na adekvatnu i pravednu naknadu, kao i što potpuniju rehabilitaciju. Navedenom Odlukom Komitet preporučuje Bosni i Hercegovini da se preživjeloj isplati naknada štete, te u što kraćem roku osigura pružanje odgovarajuće besplatne medicinske i psihološke pomoći i javno službeno izvinjenje. Sve najznačajnije pojedinosti Odluke UN Komiteta protiv torture, a čiji su zaključci značajni za sve žrtve, možete pronaći na ovom linku.
Ove brošure su izrađene u sklopu projekta Abandoned no More: Support to the implementation of UN CAT Decision in Bosnia and Herzegovina koji provodi TRIAL International a podržava Vlada Ujedinjenog Kraljevstva.
Slobodan Ćurčić, osumnjičen da je u Foči 1992. godine ubio dva civila bošnjačke nacionalnosti, silovao jednu osobu te učestvovao u silovanju i seksualnom zlostavljanju bošnjačkih žena i djevojaka zajedno sa drugim osobama, uhapšen je i optužen za ova krivična djela u Crnoj Gori. Slučaj predstavlja važnu prekretnicu jer je ovo jedan od prvih predmeta ratnih zločina prenesenih iz BiH u Crnu Goru, što pokazuje da borba za pravdu ne poznaje granice.
TRIAL International je od samog početka pružao pravnu podršku preživjeloj ratnog seksualnog nasilja, na dugom putu borbe protiv nekažnjivosti, uključujući komunikaciju sa Tužilaštvom BiH koje je vodilo istragu u njenom predmetu. Optužnica je podignuta 2018. godine. Kako se osumnjičeni nije nalazio u BiH, izdata je Interpolova „crvena potjernica“ za njegovo hapšenje, te je konačno uhapšen u Crnoj Gori, nakon čega je optužnicu potvrdio Viši sud u Podgorici u decembru 2021. godine. TRIAL International također sarađuje sa Human Rights Action, nevladinom organizacijom koja se bori protiv nekažnjivosti u Crnoj Gori, kako bi preživjeloj obezbijedili pravnog zastupnika u krivičnom postupku.
“Pravda mora biti zadovoljena, bez obzira na vrijeme koje je proteklo od kada je zločin počinjen. Saradnja tužilaštava na Balkanu je ključna za procesuiranje većeg broja počinilaca ratnih zločina počinjenih u BiH, budući da su se mnogi od njih odselili u susjedne zemlje u pokušaju da izbjegnu pravdu”, izjavila je je Ajna Mahmić, pravna savjetnica u TRIAL International-u.
Prema dostupnim podacima, do kraja 2020. godine, u oko 40% neriješenih predmeta pred bh. sudovima, optuženi se ne nalaze u zemlji. U Izvještaju Evropske komisije o Bosni i Hercegovini iz 2021. godine navodi se da je saradnja pravosuđa na Balkanu kada je riječ o procesuiranju predmeta ratnih zločina i dalje neefikasna, iako postoje bilateralni protokoli o saradnji koji se odnose na ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid između Tužilaštva BiH i njegovih pandana u Srbiji, Hrvatskoj i Crnoj Gori.
U Izvještaju se navodi: „ Pošto imaju više državljanstava, ove osobe navodno borave u susjednim zemljama. To im omogućava da izbjegnu pravdu koristeći zabranu u zemljama regiona da izručuju svoje državljane za krivična djela genocida, zločina protiv i ratnih zločina ”.
TRIAL international se nada da će ovaj primjer uspješne saradnje između pravosudnih organa BiH i Crne Gore, uz podršku posvećenih nevladinih organizacija, doprinijeti borbi protiv nekažnjivosti.
