Selma Korjenić počela je kao saradnica za ljudska prava u organizaciji TRIAL International 2010. godine, odgovorna za program podrške preživjelim ratnog seksualnog nasilja. Godine 2014. prihvatila je mjesto voditeljice programa u Bosni i Hercegovini. Od 2016. godine, TRIAL International je jedna od partnerskih organizacija fondacije Kvinna till Kvinna u Bosni i Hercegovini. Foto: Imrana Kapetanović
Odgovornost, pravda i reparacije. Selma Korjenić provela je više od decenije boreći se za prava žrtava ratnih zločina u Bosni i Hercegovini – i svaki mali korak naprijed vidi kao pobjedu za sve žene i djevojčice, svugdje.
Sva ljudska bića su jednaka u dostojanstvu i pravima. To je jedan od principa kojima se rukovode osobe zaposlene u TRIAL International. Prije 20 godina, ova organizacija (čije je sjedište u Ženevi) krenula je u ostvarenje vizije svijeta u kojem se više ne tolerira nekažnjivost za međunarodne zločine.
“To znači da se počinitelji pozivaju na odgovornost – za genocid, zločine protiv čovječnosti, ratne zločine, zločine seksualnog nasilja, mučenja i prisilne nestanke – uz mogućnosti da žrtve dobiju pravdu i reparacije. Smatramo da to može odvratiti od budućih počinjenja zločina,” kaže Selma Korjenić, voditeljica programa u Bosni i Hercegovini za TRIAL International.
TRIAL International stoji na strani žrtava i preživjelih i podržava ih u postizanju pravde – između ostalog kroz svoju pravnu ekspertizu. Organizacija je počela raditi u Bosni i Hercegovini 2007. godine.
Mijenjati nešto za kolektivnu budućnost
Selma se pridružila organizaciji TRIAL International ubrzo nakon početka njenog rada u Bosni i Hercegovini kako bi radila sa žrtvama i preživjelim ratnog seksualnog nasilja.
“Naš fokus je u velikoj mjeri na ratnom seksualnom nasilju, posebno u odnosu na žene, jer vjerujemo da je to ključna oblast kojom se trebamo baviti u kontekstu borbe protiv nekažnjivosti i u cilju ostvarivanja obeštećenja žrtava. Naš rad na reparacijama također proizilazi iz snažnog uvjerenja da reparacije koje podržavaju osnaživanje žena mogu doprinijeti transformativnoj pravdi time što žene stavljaju u bolji položaj, kako bi se prekinuli historijski obrasci podređenosti i društvene isključenosti,” kaže Selma.
U suštini, isti oni obrasci koji izlažu žene riziku da dožive ratno seksualno nasilje su obrasci koji opstaju i nakon što se rat završi.
“Ako pokušavate promijeniti obrasce ratnog seksualnog nasilja, promijenit ćete nešto za kolektivnu budućnost. Bavit ćete se uslovima za adekvatnu prevenciju budućih zločina, ali ćete također uticati na svakodnevne živote žena i djevojčica, jer će one imati više mogućnosti,” kaže Selma.
Selma daje primjer borbe TRIAL International za pravo žrtava na ostvarivanje kompenzacije u krivičnim postupcima od počinitelja ratnih zločina.
“To je važna praksa kojom su preživjele ohrabrene da izdrže svjedočenja i cjelokupni krivični postupak. Sada se ta praksa uspostavlja i za predmete trgovine ljudima, a nadamo se da će se uspostaviti i za druge predmete rodno zasnovanog nasilja,” kaže Selma.
Odrastanje tokom rata
Selma je odrasla u malom mjestu u istočnoj Bosni i Hercegovini. U gradu u kojem su silovanja i nasilje bili rasprostranjeni tokom rata.
“Kao tinejdžerka sam početkom rata morala napustiti rodni grad sa porodicom. Pobjegli smo u Sarajevo, što znači da sam ovdje živjela tokom opsade,” kaže Selma.
Kasnije, kad je bila starija i dok je studirala, osjećala je da joj njena prošlost nameće obavezu da istraži zašto su se ti strašni zločini morali dogoditi.
“Iz strašnih priča moje porodice, a kasnije i iz službenih zapisa i informacija, saznala sam da su se ti strašni zločini događali posebno ženama i djevojčicama, ne samo u mom rodnom gradu nego i širom zemlje. Pitala sam se zašto žene moraju biti kolateralna šteta sukoba – sukoba koje ne pokreću niti započinju žene, već pokreću i započinju muškarci?”
Potraga za dobrim
Kao studentica politologije i sociologije, Selma je istraživala šta je to ljude tjeralo da čine takve užasne zločine. Što je više proučavala, sve je više uočavala obrazac.
“U to vrijeme, silovanje je korišteno kao oružje rata u Ruandi, a kasnije u DR [Demokratskoj Republici] Kongu i od tada se koristi u mnogim zemljama svijeta”.
Na kraju je željela nešto uraditi po tom pitanju. Također ju je vodio poriv da traži nešto dobro u svom tom jadu.
“Bilo mi je važno i da tražim pozitivne priče iz rata. Nije da su svi bili zli i loši – vjerovala sam da će biti primjera ljudi koji su jedni drugima spašavali živote zato što ih nije bilo briga za etničku ili nacionalnu pripadnost. I našla sam mnogo takvih priča o komšijama koji su spašavali jedni druge. Tako sam našla nešto u što mogu vjerovati i to me održava sve ove godine,” kaže Selma.
Zamrznuti sukob
Potrebna je motivacija, jer je borba za pravdu nakon rata težak proces.
“Vladavina zakona ne funkcionira kako treba u zemlji – ne osjećate se sigurno, psihološki, ne samo kao osoba koja je preživjela rat, već kao građanka i građanin. Nemate osjećaj da vas država štiti. Žrtve rata, posebno žene, osjećaju se napušteno,” kaže Selma.
U zemlji kao što je Bosna i Hercegovina, gdje osuđivanje ratnih zločinaca može biti kontroverzna tema, žrtve i preživjeli žive u strahu da će biti fizički napadnute zbog svjedočenja.
“Imale smo situacije u kojima nas preživjele zovu i traže savjet jer trebaju ići na sud i svjedočiti, ali se ne osjećaju sigurno. Moguće da te žene žive u zajednici okružene pristalicama ratnog zločinca i boje se da se neće moći vratiti tamo, da neće biti zaštićene,” kaže Selma.
Objašnjava da je zemlja još uvijek usred mnogih tranzicija, ne samo povezanih sa krivičnim pravosuđem, već i sa socijalnom i ekonomskom pravdom. Sukob je i dalje zamrznut, a napetosti su i dalje naglašene, čak i skoro 30 godina nakon završetka rata.
“Pobijediti na sudu je jedna stvar. Kada razgovaramo s preživjelim koje su dobile obeštećenje, one su presretne zbog presude. Međutim, njihove traume se još uvijek svakodnevno pokreću u društvu, jer političari ili mediji kontinuirano podsjećaju na sukob. Zvaničnici znaju reći: ‘Ne želimo živjeti jedni s drugima’. Ili slave ratne zločince i prijete porukama o novom ratu. Da živite van BiH, možda biste mogli zatvoriti to poglavlje nakon presude, ali ovdje se trauma stalno iznova pokreće,” kaže Selma.
Globalna solidarnost
Fondacija Kvinna till Kvinna podržava program TRIAL Internationala u Bosni i Hercegovini od 2016. godine.
“Za dugoročne bitke uvijek su vam potrebni dugoročni partneri. I to oni koji, prije svega, razumiju da su promjene moguće, ali i da ne dolaze preko noći. Podrška fondacije Kvinna till Kvinna omogućava nam kontinuirani rad na unapređenju prava žrtava rata, uključujući i žena preživjelih ratne torture. To znači borbu za priznavanje i unapređenje prava, pogotovo ako se radi o promjeni institucionalnih pristupa i praksi, na primjer, pristupa reparacijama ili zahtijevanja procesuiranja onih koji su počinili zločine nad ženama,” kaže Selma.
Također je potpuno uvjerena da posao koji TRIAL International obavlja u Bosni i Hercegovini prevazilazi državne granice.
“Stvarno vjerujem da je svaki mali korak u poboljšanju i promjeni života žena i djevojčica korak naprijed za mnoge druge. Radimo na podršci preživjelim ratnog seksualnog nasilja ovdje u Bosni i Hercegovini – i ženama općenito koje su pogođene ratom – i vjerujem da doprinosimo poboljšanju života žena i djevojčica na globalnom nivou, u drugim područjima zahvaćenim sukobima u svijetu”.
“Boriti se za ono što se desilo bosanskim ženama u prošlosti za mene znači, zaista, ne samo boriti se za te žene, nego za sve djevojčice i sve one koje se još nisu rodile. Da im stvorimo neki pravi put i mogućnosti da žive u društvu koje više nikada neće dopustiti da se ponovi ono što se desilo ovdje u Bosni i Hercegovini 1990-ih godina”.
Kvinna till Kvinna podržava prava žena u Bosni i Hercegoviniod 1993. Rat u Bosni i Hercegovini je okončan 1995. godine, ali je za sobom ostavio traumatizirano društvo. Na papiru, zakonodavstvo o jednakosti je napredno, ali je njegova provedba neujednačena. Žene zarađuju manje i malo ih je imenovano na položaje odlučivanja u politici. Nasilje nad ženama također je široko rasprostranjeno. Bosanskohercegovački ženski pokret radi na promoviranju mira, utvrđivanju odgovornosti za ratne zločine i zaustavljanju nasilja nad ženama. Kvinna till Kvinna podržava nekoliko partnerskih organizacija koje rade na promoviranju ženskih prava i položaja žena u društvu.
Ako želite postati dio TRIAL International tima u Bosni i Hercegovini i ako ispunjavate uslove navedene u oglasu, prijavite se za poziciju Saradnika/ce za komunikacije do 15. januara 2022. godine.
Sve detaljne informacije o navedenoj poziciji i neophodnim kvalifikacijama pročitajte u nastavku, ili preuzmite oglas sa ovog linka.
POSITION Communications Officer
PLACE OF WORK TRIAL International Office in Sarajevo
EMPLOYMENT RATE (full time position, 100%)
JOB DESCRIPTION
As Communications Officer, the candidate will be in charge of the following tasks:
Editorial tasks
Writing, editing and creating content for websites and social networks (Facebook, Instagram, LinkedIn, Twitter and YouTube);
Coordinating production of publications (editing, proofreading, design, printing and distribution), as well as productions of various digital media content (design, texts, translation, video/image editing and other digital media related production tasks) in partnership with photographers, videographers, graphic designers etc.;
Translating various documents (legal and non-legal) relevant to the work of the organisation;
Perform other relevant tasks when necessary.
Media and public relations
Writing, editing and distributing various communications content, including press releases, media statements, reports, analysis, interviews, speeches, presentations and other material that communicates TRIAL International’s activities;
Handling media enquiries, establishing and maintaining effective relationships with journalists, maintaining a media database, maintaining records of media coverage and collating analytics of social media;
Maintaining correspondence with domestic and international institutions, non-governmental organisations, etc.;
Organising conferences, workshops and other events;
Presenting the work of the organisation to various actors, at meetings and other events, inside and outside of the country.
Strategic planning
Developing and implementing a communication strategy jointly with rest of the team to promote the activities of the organisation;
Assisting in the preparation of project proposals and strategic plans required for TRIAL International’s work, in collaboration with other team members.
Research and analysis
Conduct research and analysis in collaboration with the rest of the team on various issues of relevance to the work of TRIAL International / the BiH office;
Maintaining various communication, legal and administrative databases.
CONDITIONS, QUALIFICATIONS AND WORK EXPERIENCE
Education: BA in Social Sciences or other relevant subject (MA is an asset); basic knowledge of the human rights protection mechanisms, transitional justice and international criminal law will be considered as advantage;
Work experience: A minimum of 2 years of professional experience relevant to the position, experience in work with NGOs will be considered as advantage;
Languages: Native in one of the official languages in BiH and excellent command of English (oral and written);
Other: Strong writing skills and demonstrated commitment and dedication to human rights.
We offer good working conditions in the positive and dynamic surrounding that gives an opportunity for personal growth and additional development of work competences.
APPLICATION
If you are interested in this position, apply by 15th January 2023, by sending necessary documents to the e-mail address: [email protected] titled “Application for Communications Officer”.
1. Motivational letter;
2. CV;
3. A brief writing sample which demonstrates applicant’s skills (article, academic paper, policy brief or memo, news article, blog post or web content).
Only complete applications will be reviewed and only short-listed candidates will be contacted.
ABOUT THE ORGANISATION
TRIAL International is a non-governmental organisation fighting against impunity for international crimes and supporting victims in their search for justice. The organisation provides legal aid, files cases, develops local capacities and advocates the human rights agenda.
Danas su se u Sarajevu okupili predstavnici udruženja žrtava rata i djece rođene zbog rata, nevladinih i međunarodnih organizacija, bh. vlasti i aktivisti/kinje kako bi razgovarali na temu „Šta je pravda za djecu rođenu zbog rata?“. Nakon višegodišnje borbe djece rođene uslijed ratnog silovanja za zakonskim i društvenim priznanjem, ove godine desili su se prvi značajni koraci na tom putu, te su učesnici i učesnice razmatrali načine na koji dalje mogu zajednički djelovati.
Ukoliko bi naša kategorija bila institucionalno vidljiva u Federaciji BiH i Republici Srpskoj onda bismo mogli računati na to da će se izraditi specifični problemi i pomoći i zakon koji će nam osigurati priznavanje naše boli i traume što je jako važno u liječenju traume. Naravno, uz to treba da ide i određena novčana kompenzacija koja donosi određenu satisfakciju žrtvama, naglasila je Ajna Jusić, predsjednica udruženja “Zaboravljena djeca rata”.
Na diskusiji je također predstavljena analiza Zakonsko priznanje djece rođene zbog rata u Bosni i Hercegovini: Glasna afirmacija u kontekstu globalne šutnje, koju je u saradnji sa organizacijom TRIAL International napisao Ariq Hatibie, student Pravnog fakulteta Harvard, a koja analizira korake koje je BiH poduzela u cilju omogućavanja prava djeci rođenoj zbog rata, poredeći ih sa međunarodnim standardima i inicijativama za zakonska rješenja u drugim državama.
Dokument analizira važan korak prvog zakonskog priznanja djece rođene uslijed ratnog silovanja u BiH, koji se desio ovog juna u Brčko distriktu BiH, kao i druge zakonske inicijative i međunarodne standarde za prava ove djece, a sve u cilju kreiranja konkretnih preporuka kakva prava trebaju i zaslužuju djeca rođena zbog ratnog silovanja. Ovaj dokument će nam poslužiti kao odličan osnov za nastavak borbe, istakla je Amina Hujdur, saradnica za komunikacije organizacije TRIAL International. Pored toga, analiza prikazuje i druge inicijative za priznanje djece kao i rad civilnog društva kada je riječ o ovoj temi.
U kontekstu kreiranja politika i zakona koji bi trebali regulirati status i pripadajuća prava djece rođene zbog rata ova analiza i diskusija predstavljaju značajan iskorak. Evidentno je da još uvijek prevladava “kultura silovanja”, ne samo u politikama nego i u samom jeziku i diskursu koje koristimo kada govorimo o ovoj problematici, nedovoljno znanja i senzibiliteta za ovu kategoriju djece i probleme s kojima su rasli i s kojima sazrijevaju, obrazložila je dr. Amra Delić, specijalista neuropsihijatrije Plave poliklinike Tuzla i doktorantica istraživačke mreže Evropske unije ‘Djeca rođena zbog rata – prošlost, sadašnjost i budućnost.
Usvajanjem Zakona o zaštiti žrtava ratne torture 2018. u Republici Srpskoj postignut je značajan napredak u ovoj oblasti. Ipak, Zakon nije u potpunosti odgovorio na potrebe žrtava, što se ogleda u nedostacima zakonskog teksta, ali i njegovoj implementaciji.
„Ograničavajući rok za podnošenje zahtjeva za sticanje statusa žrtve torture, koji ističe naredne godine, nije prihvatljiv, jer ne ostavlja prostor žrtvama da odluče kad su istinski spremne javno govoriti o svom traumatičnom iskustvu, te preporučujemo da se ova zakonska odredba otkloni”, istaknula je predsjednica Upravnog odbora Fondacije Udružene žene Nada Golubović, nakon današnje panel diskusije u Banjoj Luci.
Diskusija, u organizaciji Fondacije Udružene žene Banja Luka i organizacije TRIAL International, okupila je predstavnike vlasti, nevladinih i međunarodnih organizacija, udruženja žrtava i stručnjake/inje iz ove oblasti.
Viša pravna savjetnica organizacije TRIAL International Adrijana Hanušić–Bećirovićskrenula je pažnju na to da neke žrtve odustaju od traženja statusa žrtve torture, jer nemaju garancije zaštite identiteta.
„Žrtve torture koje imaju određene mjere zaštite identiteta dodijeljene u okviru krivičnog postupka suočavaju se s poteškoćama pri podnošenju zahtjeva za status žrtve, koji podrazumijeva otkrivanje identiteta. S tim u vezi, preporučujemo izmjenu Zakona koja bi osigurala poseban postupak za ovakve slučajeve”, precizirala je Hanušić Bećirović.
Tokom diskusije razgovarano je i o značajnoj odredbi Zakona koja predviđa pravo na banjsku rehabilitaciju za žrtve. Protok vremena uvećao je posljedice pretrpljene ratne torture. Brojne žrtve smatraju da bi banjsko liječenje i medicinska rehabilitacija olakšali fizičke posljedice preživljene traume, koje se starenjem dodatno manifestiraju. S tim se slažu i medicinski stručnjaci. Međutim, banjska rehabilitacija za žrtve torture nije obezbijeđena ni četiri godine nakon usvajanja Zakona.
„Vlasti nam trebaju pomoći da odemo na fizikalnu terapiju, da dobijemo besplatno banjsko liječenje”, kazala je preživjela žrtva ratnog seksualnog nasilja.
Na događaju je upućen i poziv Ministarstvu rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske da raspiše javni poziv za Zakonom predviđenu banjsku rehabilitaciju žrtava torture, kao i da razjasni da li se od žrtava očekuje da snose dio troškova takve rehabilitacije, što je njima neprihvatljivo uslijed lošeg ekonomskog statusa.
Sve veći broj žrtava proteklog rata primoran je platiti hiljade KM troškova postupka Republici Srpskoj nakon što su njihovi zahtjevi za odštetu odbijeni primjenom zastarnog roka. Kako saznaje TRIAL International, nekim žrtvama koje nisu mogle platiti ove troškove je već oduzeta pokretna imovina, što uključuje vozila i kućanske aparate dok se nekima dio iznosa oduzima od mjesečnih primanja poput plata, penzija ili invalidnina. Dio njih obratio se i humanitarnim organizacijama za pomoć. Ovaj problem iznesen je i na trenutnoj sjednici UN Vijeća za ljudska prava kada je zaključeno da je ova praksa „neetična i neprihvatljiva te je u suprotnosti s međunarodnim standardima zaštite žrtava i humanitarnim pravom.“
Sa 22 godine Bahrudin Mujkić je tokom rata preživio brutalna mučenja, čije posljedice živi i danas. „Logor je blaga riječ za taj pakao, kada čovjek prođe četiri zatvora i dva logora. Pošto sam sada slijep, što sam vidio u tom logoru, vidim i sada. I dan danas osjetim polomljene ruke gdje su deformacije.”,kazao je Bahrudin Mujkić. Zbog ratnih tortura koje su zauvijek obilježile njegov život, 2010. godine tužio je Republiku Srpsku, entitet koji je smatrao odgovornim za svoju patnju. Tužba je 2014. godine odbijena primjenom zastarnog roka. Umjesto naknade, on mora platiti 1750 KM troškova zbog neuspjelog postupka. Bahrudinova priča samo je jedna od stotinu sličnih koje preživljavaju žrtve ratnih tortura, koje su nakon rata pokušale ostvariti naknadu štete nastale kao posljedica zločina.
Bosna i Hercegovina nije osigurala adekvatnu naknadu štete žrtvama ratnih zločina. U takvoj situaciji mnogi od njih su se odlučili od oko 2007. do 2010. godine da pokrenu parnične postupke protiv entiteta kojeg su smatrali odgovornim za svoja stradanja, a ponekad i same države. Međutim, 2014. godine Ustavni sud BiH zauzeo je stav o primjeni zastarnih rokova na ovakve tužbe, suprotno relevantnim međunarodnim standardima zaštite ljudskih prava.
„Kao rezultat takvog stava, osim što su odbijeni tužbeni zahtjevi žrtva ratnih zločina, oni su obavezani da plate veoma visoke iznose naknada troškova postupka. S obzirom na to da se radi o građanima koji su uglavnom slabog imovnog stanja i da mnogi od njih nisu mogli da plate te troškove, pokrenuti su izvršni postupci. Imate tako pljenidbu pokretne imovine, kada se ljudima ulazi u domove i oduzima im se pokretna imovina. Neke od njih imaju suicidalne misli koje im se pojavljuju kao rezultat prijema tog dopisa kojim se one obavještavaju o zakazanim ročištima za izvršenje.“, kazala je Adrijana Hanušić Bećirović, viša pravna savjetnica organizacije TRIAL International
Federalno pravobranilaštvo i Pravobranilaštvo BiH odustalo je od potraživanja troškova postupaka od žrtava i trenutno jedino Pravobranilaštvo Republike Srpske ima aktivne izvršne predmete u kojima od žrtava ratnih zločina traže naplatu troškova postupka.
TRIAL International u BiH već dugi niz godina ukazuje na važnost rješavanja ovog problema, te pruža pravnu podršku žrtvama koje se suočavaju za zakonskim preprekama u ostvarivanju svojih prava. Pored toga, ova organizacija pripremila je video o ovom problemu, prikazujući finansijske, moralne i psihološke posljedice koje ova praksa ostavlja na žrtve. Video možete pogledati ovdje.
Nakon višegodišnje borbe za priznanjem njihovog postojanja, statusa, i prepoznavanjem posljedica s kojima se nose djeca rođena zbog ratnog silovanja, ova djeca su, po prvi put nakon rata, ostvarila zakonsko priznanje kao civilne žrtve rata. Skupština Brčko distrikta BiH napravila je prvi značajan korak u BiH tako što im je u okviru Zakona o civilnim žrtvama rata koji je usvojen jučer omogućila priznanje statusa. Ovim je djeci rođenoj zbog rata poslana snažna poruka da nisu zaboravljena.
„Pozdravljamo ovaj značajan iskorak, čija se vrijednost ogleda prvenstveno u simboličnom činu konačnog zakonskog i društvenog priznanja djece rođene zbog rata kao posebne kategorije civilnih žrtava rata. Ovo predstavlja presedan kako za Bosnu i Hercegovinu, tako i za Evropu, dok na globalnom nivou ulazi među prva priznanja ove vrste.“, kazala je Adrijana Hanušić Bećirović, viša pravna savjetnica TRIAL International-a, organizacije koja je zajedno sa udruženjem „Zaboravljena djeca rata“ u proteklom period zagovarala priznanje statusa djeci rođenoj zbog rata u BDBiH ali i čitavoj BiH.
Priznavanjem statusa djeci rođenoj zbog rata, Brčko distrikt BiH je prvi dao pozitivan odgovor na međunarodne preporuke za ovu kategoriju žrtava, budući da su nedavno Generalni sekretar UN-a i nekoliko mehanizama UN-a za zaštitu ljudskih prava pozvali države da odgovore na potrebe djece rođene zbog rata. Pored toga, ovakvo priznanje je u skladu sa nedavnom odlukom Međunarodnog krivičnog suda kojom je utvrđeno da su djeca rođena kao posljedica silovanja i seksualnog ropstva direktne žrtve tih zločina te da im pripada pravo na reparacije.
„Ovo je zaista jedan veliki iskorak u borbi za ljudska prava, ovo je zaista presedan kako za Bosnu i Hercegovinu, tako i za druge konfliktne i post-konfliktne države. Mi kao članovi Udruženja Zaboravljena djeca rata jako smo ponosni što smo svojom borbom, svojim glasom doprinijeli ovako važnoj i pozitivnoj priči. Drago nam je da smo doprinijeli da je BiH u nečemu jako važnom i pozitivnom bude prva. Zahvaljujemo se Brčko distriktu BiH na donošenju ovog Zakona, te smatramo da isti ovaj Zakon mora biti usvojen na nivou Federacije Bosne i Hercegovine kao i na nivou Republike Srpske“, kazala je Ajna Jusić, predsjednica udruženja “Zaboravljena djeca rata”.
O djeci rođenoj zbog rata se godinama skoro nikako nije govorilo, čemu svjedoči i činjenica da i danas ne postoje zvanični podaci o tačnom broju ove djece u BiH. Priznavanje statusa djeci rođenoj zbog rata ima višestruk značaj, kako za samu djecu tako i za njihove majke, preživjele ratnog seksualnog nasilja, budući da se ova djeca i njihove majke često suočavaju s problemima koji se vezuju za njihov identitet, stigmatizaciju, marginalizaciju i izolaciju. Majke su ih često odgajale u teškim društvenoekonomskim uslovima, bez bilo kakve dodatne podrške.
BDBiH je ipak ovim Zakonom propustio da u značajnijoj mjeri odgovori na potrebe žrtava, budući da on djeci rođenoj zbog rata nije priznao dodatna pripadajuća prava, kao što su prioritet pri obrazovanju i stipendiranju. Pored toga, civilnim žrtvama rata, uključujući žrtve seksualnog nasilja, nije priznato pravo na banjsko liječenje i medicinsku rehabilitaciju te prioritet prilikom ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu, uprkos preporukama organizacije TRIAL International. Zbog toga, neophodno je da BDBiH u narednom periodu poduzme dodatne korake kako bi pružio potpuniji odgovor na potrebe žrtava.
UN Komitet protiv torture je još 2019. godine donio odluku protiv Bosne i Hercegovine, zbog neispunjavanja obaveza prema preživjeloj ratnog seksualnog nasilja. Navedenom odlukom Komitet nalaže Bosni i Hercegovini da joj se isplati naknada štete, te u što kraćem roku osigura pružanje odgovarajuće i besplatne medicinske i psihološke podrške te javno službeno izvinjenje. U odluci se također navodi da BiH mora uspostaviti efektivni sistem reparacija za žrtve ratnih zločina, uključujući žrtve seksualnog nasilja. TRIAL International je i ove godine ukazao na ovaj problem povodom Međunarodnog dana podrške žrtvama torture te pozvao da se ova odluka sprovede u cijelosti.
„Pomaci po pitanju implementacije odluke su minimalni i daleko od zadovoljavajućih. Čitav proces je nepotrebno birokratiziran do mjere u kojoj nije vidljiv nikakav napredak skoro tri godine nakon usvajanja predmetne odluke. Sada je na potezu Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH kome smo se obratili pismom, tražeći da se za početak, kao minimum, bez daljeg odlaganja osigura isplata naknade štete gospođi A.“, istakla je Adrijana Hanušić Bećirović, viša pravna savjetnica organizacije TRIAL International.
Podsjećamo da je u aprilu 2021. napravljen prvi značajan korak u implementaciji odluke UN Komiteta protiv torture, kada je Vijeće ministara BiH zatražilo od Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH da se u periodu od 90 dana pripremi plan provedbe. Radna grupa, čiji je zadatak bio da pripremi plan provedbe, niti jednom se nije sastala u punom sastavu, a niti jedna preporuka nije u potpunosti implementirana. TRIAL International je 07. juna 2022. godine, kao zastupnik preživjele, UN Komitet izvijestio o toku (ne)implementacije ove odluke. Briga o žrtvama ratne torture često je prepuštena organizacijama civilnog društva.
Međunarodni dan borbe protiv seksualnog nasilja u konfliktu ne smije biti obilježen samo deklarativnim izjavama podrške za preživjele. Gotovo tri decenije od završetka rata, krajnje je poražavajuće da BiH i dalje nije omogućila efikasan sistem reparacija za sve žrtve ratnog seksualnog nasilja. Potrebni su konkretni koraci ka unapređenju njihovih prava i i položaja kako od strane nadležnih vlasti, tako i od strane cjelokupnog društva.
„Protok vremena nije umanjio brojne psihološke, fizičke, ekonomske i društvene posljedice koje je ratno seksualno nasilje ostavilo po preživjele. Uz to, BiH i dalje nema adekvatan odgovor na potrebe preživjelih za reparacijama, te se mnoge od njih da osjećaju zapostavljeno i zaboravljeno”, kazala je Amina Hujdur, saradnica za komunikacije organizacije TRIAL International.
Stigma koju nameće društvo, posljedice nezaliječenih ratnih trauma, nedostatak informacija o tome kako da postupaju kroz pravni proces i pristupe pravima, nedostatak sredstava da plate pravnu pomoć, činjenica da počinitelji zločina još uvijek uživaju slobodu te fragmentiran i kompleksan pravni okvir koji uređuje njihova prava samo su neke od prepreka koje odvraćaju preživjele od toga da govore o zločinima koje su pretrpjele, kao i da ih prijave ili traže podršku. Tome svjedoči i poražavajući podatak da na svakih 15 do 20 slučajeva ratnog seksualnog nasilja samo jedan slučaj bude prijavljen.
„Dok nisam shvatila da je to njihova sramota, a ne naša, nisam govorila o tome. Tada smo mi bile posramljene, ali kako je vrijeme prolazilo, počinioci su postali posramljeni. Trebalo je dosta vremena dok se nisam odlučila otići u Tužilaštvo BiH i pokrenuti postupak“, navela je preživjela ratnog seksualnog nasilja.
Mnogi/e od preživjelih nisu dozvolili i ne žele da ih se predstavlja kao žrtve obilježene tim zločinom.
“Mi smo preživjele. Stojimo hrabro, gordo i ponosno. Osobe koje su odlučile podijeliti svoju priču s drugima žele ohrabriti sve one koji nisu progovorili. Naša riječ ima težinu da se zlo ne bi ponovilo“, kazala je Midheta Kaloper, predstavnica Udruženja žrtava rata “Foča 92-95”.
Analiza o djelotvornosti zahtjeva za naknadu štete u krivičnom postupku danas predstavljena u Sarajevu
Analiza Procjena djelotvornosti zahtjeva za naknadu štete u krivičnom postupku
Odluka Suda Bosne i Hercegovine iz 2015. godine kojom su počinioci ratnog seksualnog nasilja obavezani da obeštete preživjelu žrtvu jedna je od prekretnica u bh. pravosuđu, istaknuto je na predstavljanju analize Procjena djelotvornosti zahtjeva za naknadu štete u krivičnom postupku, koju je objavio TRIAL International.
Kako se ističe u analizi, zahvaljujući radu ove organizacije, od donošenja odluke, u proteklih sedam godina doneseno je 16 presuda kojima su počinitelji obavezani da plate naknadu štete žrtvama ratnog seksualnog nasilja u krivičnom postupku, što nastavlja da ohrabruje mnoge preživjele da traže pravdu i naknadu štete.
Analiza također daje preporuke za sve relevantne pravosudne i druge aktere kako bi se osiguralo da BiH ostane posvećena postizanju pravde i reparacija za žrtve ratnih zločina, ali i širem procesu suočavanja s prošlošću.
Predstavljanje analize – Procjena djelotvornosti zahtjeva za naknadu štete u krivičnom postupku, 18. april 2022., Sarajevo
„Suđenja za ratne zločine u BiH su procesi koji imaju potencijal da odgovore na dva zahtjeva koja su komplementarna: utvrditi krivicu i odgovornost za počinjeni zločin te dodijeliti naknadu nematerijalne štete žrtvama za pretrpljenu bol i traumu“, kazala je Lejla Gačanica, autorica ove analize tokom njenog predstavljanja danas u Sarajevu.
Lejla Gačanica i Adrijana Hanušić Bećirović
Danas, skoro tri decenije od kraja rata, mnoge žrtve vjeruju da im je ovo posljednja prilika, jer strahuju da neće doživjeti procesuiranje svojih počinilaca i da stoga neće imati priliku tražiti obeštećenje putem takvih postupaka.
„Svrha jeste da se ostvari i restorativna pravda, da se obeštete žrtve kroz naknadu nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove, strah i doživljenu traumu, uz osudu počinioca i kažnjavanje pojedinca. Smatram da je budućnost imovinskopravnih zahtjeva jasna, da se napredak ne može derogirati“, kazao je Ahmed Mešić, tužitelj Tužilaštva Bosne i Hercegovine.
Berina Smajić i Ahmed Mešić
Uprkos značajnom napretku tokom prethodnih godina, žrtve ratnih zločina i dalje se susreću sa brojnim preprekama u ostvarivanju prava na naknadu štete u krivičnom postupku. Da bi naknade u okviru krivičnih postupaka bile dosuđene, ali i uspješno isplaćene, tužilaštva, sudovi i pružatelji besplatne pravne pomoći kao i zastupnici žrtava se moraju zauzeti da se iskoriste sve raspoložive mjere. To podrazumijeva blagovremeno informisanje žrtava o ovoj mogućnosti, utvrđivanje imovnog stanja optuženih kao i osiguranje besplatne i adekvatne pravne pomoći.
„Uz multidisciplinarni pristup pravne i psihološke podrške, pomoću svega par koraka od strane svih aktera koji moraju poštovati međunarodne standarde i zastupati interese žrtava, možemo ostvariti zajednički cilj: poboljšanje statusa žrtava i unapređenje prava žrtava u BiH“, kazala je Berina Smajić, predstavnica Odjeljenja za podršku svjedocima Suda BiH.
TRIAL International je nevladina organizacija koja se bori protiv nekažnjivosti počinitelja najtežih međunarodnih zločina i podržava žrtve u njihovoj borbi za pravdu. Organizacija pruža besplatnu pravnu pomoć, podnosi slučajeve, razvija kapacitete lokalnih aktera i zagovara poštivanje ljudskih prava. Organizacija je u Bosni i Hercegovini počela raditi 2007., a TRIAL Internationalured u BiH je službeno otvoren 2013. godine. Organizacija se bori protiv nekažnjivosti i promoviše tranzicijsku pravdu, čime nastoji unaprijediti prava žrtava ratnih zločina. Fokus rada je na najranjivijim skupinama, uključujući osobe koje su preživjele ratno seksualno nasilje, porodice nestalih osoba i bivše logoraše.
Ako želite postati dio TRIAL International tima u Bosni i Hercegovini i ako ispunjavate uslove navedene u oglasu prijavite se za poziciju Asistenta/ice za finansije i administraciju do 24. aprila 2022. godine.
Sve detaljne informacije o navedenoj poziciji i neophodnim kvalifikacijama pročitajte ovdje.
